8.3.2023. – Dvadesetpet projekata vrijednih milijardu i pol eura. Prag po prag moderniziraju se hrvatske pruge


Nakon godina izgradnje cesta, luka i zračnih luka konačno je došlo vrijeme i za revitalizaciju željeznice. Desetljeće željeznice o kojemu toliko slušamo trebalo bi biti u znaku baš te vrste prometa.

Korak po korak ili bolje rečeno prag po prag i hrvatske željeznice približavaju se europskim standardima.

Paralelno se odvija 25 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina financira iz EU fondova. HŽ Infrastruktura je u ovome trenutku najveći korisnik EU sredstava u prometnome sektoru, a plan je kroz deset godina u željeznicu uložiti ukupno 5 milijardi eura i obnoviti 750 kilometara pruga.

Europski projekti odvijaju se na dva značajna međunarodna koridora. Na RH2 ili Mediteranskom koridoru koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na RH1 – od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.

Sigurnost na prvom mjestu

Cilj svih tih projekata je omogućiti sigurniji, brži i kvalitetniji prijevoz. Kada se govori o sigurnosti na željeznici, “crne” točke su željezničko-cestovni prijelazi kojih u Hrvatskoj ima 1449 i svi su obilježeni na jedan od zakonom propisanih načina, bilo da je riječ o prometnim znakovima bilo o svjetlosno-zvučnim signalima bilo o polubranicima. Realizacijom projekata broj ŽCP-a će se postupno smanjivati, najčešće izgradnjom nadvožnjaka i podvožnjaka jer je to najsigurniji način križanja željezničkog i cestovnog prometa, a radi se i na modernizaciji postojećih prijelaza.

Trenutačno se u sklopu projekta Svjetske banke modernizira 50 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza u Hrvatskoj, od kojih je tridesetak već pušteno u rad. Bit će obnovljeno i dodatnih 95 ŽCP-ova, što se sufinancira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Zajedno s prijelazima koji će se obnoviti u sklopu spomenutih EU projekata, ukupna brojka penje se do 300 moderniziranih ŽCP-a u Hrvatskoj, od kojih su u Dalmaciji primjerice ŽCP Kaštel Lukšić mali te ŽCP-a Mandalina stajalište na pruzi Perković – Šibenik.

A gdje je u cijeloj priči Dalmacija?

U planu je i obnova jedine željezničke veze Dalmacije s ostatkom Hrvatske i Europske željezničke mreže – pruge Oštarije – Knin – Split. U projekt osuvremenjivanja pruge planira se uložiti oko 100 milijuna eura iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost te iz kredita s državnim jamstvom. Projekt obuhvaća modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora (Labin Dalmatinski, Perković, Drniš) te modernizaciju i obnovu signalno – sigurnosnih uređaja na pruzi.

Tijekom Domovinskog rata najveći dio pruge bio je okupiran, a samim time i devastiran. Zbog svega toga dionica vapi za modernizacijom kojom će se povećati propusna moć te povećati brzine prometovanja. Očekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosilo bi najviše 4 i pol sata, što predstavlja smanjenje vremena putovanja od 35%.

Povezivanje Splita

U planu je i povezivanje Splita brzom prigradskom željeznicom od kolodvora Split preko trajektne luke (Istočna obala) do Zračne luke, uz izgradnju intermodalnog čvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica). Za taj projekt u tijeku je izrada Studije izvodljivosti što je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Studija će dati potrebne podatke za dimenzioniranje kolodvora Split Predgrađe (Kopilica), tehničko rješenje kolodvora Split te odabranu trasu nove pruge.

Unatoč globalnim problemima s kojima se susreće i cijeli svijet – od eskalacija cijena građevinskog materijala i energenata do nedostatka radne snage, dolaze godine koje bi trebale promijeniti način željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Jer u kontekstu inflacije i klimatskih promjena, putovanje vlakom je jeftinije, zelenije i brže.

IZVOR

Comments are closed.