Željeznička pruga na dionici Zaprešić-Zabok, duljine 23,86 metara, najprometniji je dio željezničke pruge R201 Zaprešić-Čakovec pa veseli informacija kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., uložilo znatna sredstva kako bi obnovilo prugu na dionici Zaprešić-Zabok, s ciljem da osigura sve preduvjete za siguran, ekonomičan i brz javni prijevoz.
Upravo na toj dionici svakodnevno putuje najveći broj putnika do Zaboka kao krajnjeg odredišta, ali i dalje prema Krapini i Donjoj Stubici željezničkim prugama koje se odvajaju u Zaboku te se odvija nešto veći prijevoz robe u odnosu na ostale dijelova pruge (osim dionice Varaždin-Čakovec).
Ovim projektom rekonstruirana je cijela pružna dionica za brzinu od 120 km/h, provedena je elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, postignuto je ojačanje za promet vlakova mase 22,5 t/o te opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima.
Elektrifikacijom i postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km/h omogućuje se njeno cjelovito uključivanje u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba, a ojačanjem za promet vlakova mase od 22,5 t/o ukinuta su današnja ograničenja u teretnom prometu.
Obnovljena dionica se proteže na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te je, može se zaključiti iz navedenoga, iznimno važna za brže povezivanje i razvoj zagorskog kraja, kao i okolnih dijelova grada Zagreba.
Nakon obnove ove dionice pruge, odlazak na posao ili u školu od sada će biti mnogo brži, ugodniji i sigurniji, a novi sjaj rekonstruirane pruge ima priliku privući, osim redovnih putnika, i neke nove korisnike.
Naime, vozna vremena putničkih vlakova skratit će se s nekadašnjih 44 na 28 minuta, a kada je riječ o brzim vlakovima, trajanje putovanja bit će upola kraće i skratit će se s 30 na 15 minuta.
Dionica Zaprešić-Zabok značajna je i za dnevne migracije u prigradskome prometu grada Zagreba, a glavni motiv njene obnove bio je podići razinu usluge javnog željezničkog prijevoza i povezati udaljene dijelove hrvatskog sjevera.
Osim što je dionica rekonstruirana cijelom dužinom i opremljena sigurnosno-signalnim i telekomunikacijskim uređajima, kroz projekt su rekonstruirana i željeznička stajališta. Tako su kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok dobili novi izgled koji uključuje i nove perone, pothodnike, nadstrešnice, parkirališta, ali i rekonstruirane kolodvorske zgrade. U kolodvorima i stajalištima osiguran je i sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.
Ukupna vrijednost ovog projekta, koji će značajno doprinijeti bržem, ali i udobnijem putovanju, iznosi 773,3 milijuna kuna, a od toga je sredstvima Europske unije sufinancirano 522,2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim su osigurana sredstva za financiranje prihvatljivih troškova projekta, potpisali su Ministarstvo mora, prometa i infrastruktura, HŽ infrastruktura i Središnja agencija za financiranje programa i projekata EU-a.
Konačni cilj je poboljšanje interoperabilnosti željezničkog prometa što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže RH.
U svim kolodvorima i stajalištima su izgrađena parkirališta za automobile, a montirani su i držači za bicikle.
U blizini željezničkih kolodvora smještena su i stajališta javnog autobusnog prijevoza čime je omogućena bolja povezanost i konkurentnost željezničkog prijevoza.
Inače, željeznička pruga Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec, poznata i kao Zagorska magistrala, regionala je pruga duljine 100 km. Veći dio pruge prolazi kroz Hrvatsko zagorje, izravno povezujući najveći dio Hrvatskog zagorja i Međimurja sa Zagrebom, ali i Mađarskom. Puštena je u promet 1886. godine. Pruga se odvaja u kolodovoru Zaprešić od međunarodne pruge Savski Marof-Zagreb Glavni kolodvor.
Velika ulaganja u obnovu željezničke infrastrukture
Do sada je u razvoj hrvatske željeznice uloženo sveukupno 10,94 milijardi kuna, od čega je 7,63 milijardi kuna sufinancirano sredstvima Europske unije. U izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture trenutačno se ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća, a HŽ Infrastruktura provodi 25 velikih projekata od kojih se 16 sufinancira iz fondova EU.
Desetljeće pred nama bit će obilježeno ulaganjima u željezničku infrastrukturu, a plan je do 2030. godine obnoviti i modernizirati 788 km pruga. Recentnija ulaganja u željezničku infrastrukturu očituju se u projektima kao što su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac te vrijedna investicija obnove starog i izgradnje novog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Novska.
Uz brojne projekte obnove željezničke infrastrukture, pokrenuta je i obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza. Trenutno se proizvodi 21 vlak sufinanciran EU sredstvima, a prvi vlakovi bit će isporučeni već krajem ove godine pa će u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza 2025. godine biti 70 novih vlakova.
Ekološki način prijevoza
Ulaganje u hrvatsku željeznicu, osim bolje prometne povezanosti, predstavlja jedan od načina ekološkog očuvanja i zaštite okoliša, a svi ovi projekti trebali bi promijeniti način prijevoza željeznicom u Hrvatskoj.
Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, a okolišno je i socijalno održiv sustav te bi željeznica trebala biti okosnica bilo kojeg održivog prometnog sustava.
Naime, željeznica prevozi 7% svih putnika i 11 % sve robe, a odgovorna je za manje od 0,5 % emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom. Cilj EU zacrtan Europskim zelenim planom je do 2050. za 90 % smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa, i to između ostaloga i tako da se znatan dio od 75 % kopnenog tereta, koji se danas prevozi cestama, do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.
