10.4.2022. – U utrci za EU novcem, ministarstvo rada povlači prijedlog novog ZOR-a i ide u dopune starog


Promjena taktike: Umjesto novog Zakona o radu promjena postojećeg.

Nakon više od godinu dana od kada se počelo razgovarati o izmjeni radnog zakonodavstva i rada na posve novom zakonskom prijedlogu, pregovarači se vraćaju na početak. Pregovori oko Zakona o radu (ZOR) se razdvajaju i za dva tjedna bi predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebali sa socijalnim partnerima – sindikalnim centralama i Hrvatskom udrugom poslodavaca – ponovo sjesti za pregovarački stol.


Kao što smo ranije najavili, radit će se u dvije faze. U prvoj će se u postojeći ZOR prenijeti dvije direktive koje sve članice Europske unije do početka kolovoza trebaju ugraditi u nacionalna zakonodavstva, kao i izmjene na koje se Hrvatska obvezala Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), poput reguliranja rada na daljinu, platformskog rada, bolje regulacije ugovora na određeno vrijeme. U drugoj fazi bi se otvarala i neka druga pitanja.

Vladi je stalo povući sredstva za reforme najavljene NPOO-om. Ukupno je tim planom za područja tržišta rada i socijalne zaštite predloženo ulaganje od 2,08 milijardi kuna u narednim godinama. Od tog iznosa, za unapređenje mjera zapošljavanja te modernizaciju zakonodavnog okvira na tržištu rada planirano je izdvajanje 1,43 milijarde kuna. Dio tih sredstava Vlada želi povući već u ovoj godini, no kako su pregovori o ZOR-u već duže vrijeme u zastoju, pitanje je bi li zakon bio donesen do kraja godine. Resorno ministarstvo rada računalo je kako će novi ZOR biti upućen u javno savjetovanje najkasnije do lipnja, a njegovo donošenje je planirano do kraja trećeg tromjesečja.

S druge strane, najkasnije do 2. kolovoza u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti dvije europske direktive –Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji kao i Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.

„Ne bih rekao da je došlo do prekida razgovora vezano uz ZOR i da je ovih godinu i pol dana bačeno u vjetar“, izjavio je Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gostujući u emisiji Hrvatskoga radija “U mreži Prvog” . Podsjetio je da je prvotna ideja bila raditi izmjene i dopune postojećeg zakona, ali su socijalni partneri na stol stavili puno tema te je resorno ministarstvo izradilo posve novi dokument.

Izmjene ZOR-a do kraja godine

„Upravo jer su razgovori bili toliko opsežni, odlučili smo se do kraja godine donijeti izmjene i dopune ZOR-a gdje ćemo riješiti reforme predviđene NPOO-om i dvije direktive“, kazao je Opalić, navodeći kako će na jesen nastaviti razgovore i o drugim temama.

Kao i u ranijem zakonskom prijedlogu i sada resorno ministarstvo predlaže da je ugovor na određeno vrijeme iznimka, da se s istim radnikom mogu sklopiti najviše tri uzastopna ugovora (bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije duži od tri mjeseca). Ukupno trajanje jednog ili više ugovora na određeno vrijeme s istim radnikom ne smije biti duže od tri godine. Međutim, s istim radnikom koji je tri godine radio kod poslodavca on može sklopiti novi ugovor na određeno samo „ako je od prestanka radnog odnosa kod toga poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje 12 mjeseci“.

No, postoje i iznimke u kojima taj ugovor može trajati i duže od ukupno tri godine. Kako se predlaže, ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika; ako se sklapa sa stranim državljaninom ili osobom bez državljanstva prema posebnim propisima kojima se uređuje njihov boravak i rad; zbog potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije; ako je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Predloženim zakonskim izmjenama jasno se propisuje da se plaća određuje u bruto iznosu. U važećem zakonu se propisuje da pisani ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu među ostalim sadrži podatak o osnovnoj plaći. Zbog takve odredbe s radnicima su se plaće znale ugovarati i u neto iznosu.

Dosta detaljnije se regulira ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Takav ugovor može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove, „tijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati“. U tom slučaju poslodavac radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu, osim u slučaju da to zatraži sam radnik.

Krenulo zbog rada na izdvojenom radnom mjestu

Rad na izdvojenom radnom mjestu, izražen u vrijeme zatvaranja gospodarstva uslijed pandemije bolesti Covid-19, je ključno pitanje zbog kojeg se i krenulo u razgovore o izmjenama ZOR-a. To je rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće radnika ili na daljinu.

Takav rad se može obavljati kao stalan ili povremen, „ako na prijedlog radnika ili na prijedlog poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada, pod uvjetom da narav posla i nizak rizik utvrđen sukladno propisima o zaštiti na radu to omogućava“.

Ostala je i odredba iz ranijeg prijedloga sveobuhvatnih zakonskih izmjena prema kojoj „u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sl., odnosno u slučaju više sile, poslodavac može, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad od kuće“.

No, ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada. Ako poslodavac s radnikom koji je roditelj djeteta do navršenih 14 godina ili je pružatelj skrbi ne postigne dogovor o radu na izdvojenom mjestu rada, ne može radniku zbog toga otkazati ugovor o radu.

Ugovor o radu na izdvojenom radnom mjestu, među ostalim, treba sadržavati način mjerenja i evidentiranja radnog vremena; očekivanom tijeku i sadržaju poslovnog procesa te opremi i sredstvima rada vezanim za dodjelu i izvršenje posla, kao i nadzoru te utvrđivanju učinka povjerenog posla; sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; uporabi vlastitih sredstava rada radnika; naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac dužan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje duže od mjesec dana neprekidno, osim ako drukčije nije ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

Resorno ministarstvo i dalje smatra da je potrebno proširiti dodatni rad pa se radniku koji tjedno radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca ili u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca (ali mu je ukupna tjedna satnica 40 sati) dodatnih osam sati može raditi za drugog ili trećeg poslodavca. Iznimno se ugovor o dodatnom radu može sklopiti na duže od osam sati, ali ne duže od 16 sati tjedno, ako je takav rad sklopljen na određeno vrijeme i neće trajati duže od četiri mjeseca.

Odustalo se od podizanja prekovremenih

Odustalo se i od ideje podizanja ukupnog mogućeg godišnjeg fonda prekovremenih sati sa 180 na 200 sati, osim ako to pitanje nije uređeno kolektivnim ugovorim. U slučaju kolektivnog ugovora, također se odustaje od liberalizacije, odnosno ostaje sadašnje rješenje prema kojem se može ugovoriti maksimalno 250 prekovremenih sati godišnje.

I dok se cjelovitim prijedlogom novog ZOR-a predlagalo smanjenje plaćenog dopusta na koji radnik ima pravo tijekom kalendarske godine za važne osobne potrebe poput sklapanja braka, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, od te se ideje izgleda odustalo. Trenutnim prijedlogom izmjena ZOR-a, resorno ministarstvo zadržalo je sedam dana plaćenog dopusta.

Ministarstvo rada je odustalo i od skraćivanja otkaznog roka u slučajevima povrede obveze iz radnog odnosa i to na jedan tjedan. Prema sadašnjem prijedlogu, zadržat će se rješenje prema kojem u tim slučajevima radnik ima pravo na polovicu otkaznog roka prema godinama staža provedenog kod istog poslodavca.

Odustalo se i od ideje slabljenja zaštite sindikalnog povjerenika pa mu se za vrijeme obavljanja dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti bez suglasnosti sindikata ne smije otkazati ugovor o radu ili ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike. Ranije je predlagano da sindikalni povjerenik ima zaštitu samo dok obavlja dužnosti i pod uvjetom da je povjerenik sindikata koji ima najmanje pet radnika članova zaposlenih kod poslodavca.

Izmjenama ZOR-a ponovo bi se mogao vratiti „doprinos solidarnosti“, ali o tome će zasigurno biti puno rasprava kako ponovo Ustavni sud ne bi rušio odredbe ZOR-a. Naime, 2005. godine Ustavni sud je ukinuo „doprinos solidarnosti“ kojeg su prema tadašnjim odredbama ZOR-a plaćali nečlanovi sindikata za korištenje pogodnosti Kolektivnih ugovora (12).

Prema aktualnom prijedlogu ministarstva „kolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti posebna, odnosno dodatna prava za članove sindikata“. To se ne odnosi na plaću i materijalna prava poput naknade troškova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu…

Dodatna prava koja bi se dogovorila za članove sindikata primjenjivala bi se na sve članove sindikata zaposlene kod poslodavca „bez obzira na utvrđenu reprezentativnost sindikata u skladu s posebnim propisom“.

Detaljno se uređuje i rad putem digitalne platforme koji je „naplatan rad kojim radnik osobno obavlja posao prema uputama i nalogu poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom posla, a koji se obavlja u okviru registrirane djelatnosti obavljanja usluga informacijskog društva, na osobni zahtjev korisnika, odnosno primatelja usluga“.

Zakonom se „priznaju“ posebnosti platformskog rada kod kojeg radnici nerijetko rade preko posrednika (agregatora) te se vrlo detaljno objašnjava što sve ugovori o radu platformskih radnika trebaju sadržavati. Hrvatska, i u Stajalištu o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta putem platformi zalaže za regulaciju posrednika jer se većina platformskog rada kod nas odvija preko njih.

IZVOR

Comments are closed.