20.8.2021. – Doznajemo: HŽ Cargo, gubitaš u koji država besmisleno upumpava milijarde kuna, mogao bi se naći pod istragom EU


HŽ Infrastruktura iz državnog proračuna RH i europskih fondova prima stotine milijuna kuna za održavanje i izgradnju željezničkih pruga. Usprkos tome, pojavljuju im se problemi s likvidnošću, pa uz državna jamstva dižu kredite, a istovremeno pomažu HŽ Cargu tolerirajući im neplaćanje dugova

Europska komisija početkom prošle godine naložila je rumunjskoj vladi da uzme natrag državnu pomoć u iznosu od 570 milijuna eura koja je dana nacionalnom željezničkom cargo prijevozniku CFR Marfa. Naime, ustanovljeno je da te potpore, koje su date indirektno, kroz otpis dugova i nenaplatu potraživanja, nisu u skladu s pravilima Europske unije.

Europska komisija, između ostalog, tada je rekla da na rumunjskom tržištu prijevoza tereta vlada konkurencija, i da postoji više privatnih operatera koji su uspjeli zauzeti značajan tržišni udio od liberalizacije tržišta 2007. godine.

Pogodovalo se rumunjskom cargo prijevozniku

Nacionalni cargo prijevoznik CFR Marfa godinama je imao problema u poslovanju, te je opstajao uz pomoć države. No 2017. godine rumunjsko Udruženje željezničkih cargo operatera podnosi prijavu Europskoj komisiji kako bi se utvrdilo jesu li potpore koje CFR Marfa prima – nelegalne.

Na kraju je Europska komisija utvrdila da se rumunjskom nacionalnom cargo prijevozniku pogodovalo otpisivanjem dugova za poreze, doprinose i korištenje željezničke infrastrukture, čime su svi ostali na tržištu stavljeni u neravnopravan položaj.

Oni koji prate što se događa s hrvatskim željeznicama, ova situacija iz Rumunjske odmah će podsjetiti na HŽ Cargo. Naime, HŽ Cargo također prima državnu pomoć, iako je tržište željezničkog cargo prijevoza liberalizirano ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te se s vremenom razvila konkurencija.

Tržišna utakmica započela je zapravo 2016. godine, kada se pojavljuju alternativni željeznički cargo prijevoznici koji je sada, prema popisu na stranici Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti ukupno 13.

HŽ Cargo u šest godina primio 1,7 milijardi kuna

Liberalizacijom tržišta i dolaskom novih prijevoznika, HŽ Cargo počeo je ubrzano gubiti tržišni udio. Prema podacima iz njihovog izvješća za 2019. godinu, konkurencija je prije pet godina imala tek oko 14 posto tržišta da bi sada došli do preko 50 posto, promatrano u tonama prevezenog tereta.

Iako je tržište liberalizirano, odnosno postoji konkurencija, država je nastavila pomagati HŽ Cargo te mu je u posljednjih šest godina, kroz subvencije ili jamstva za kredite koje je kasnije država preuzela na sebe, dodijeljeno oko 1,7 milijardi kuna.

Dugovi prema HŽ Infrastrukturi

Ono što posebno podsjeća na rumunjski slučaj, i zbog čega bi se HŽ Cargo mogao naći pod istragom institucija Europske unije, jesu dugovanja prema HŽ infrastrukturi. HŽ Cargo, prema stanju iz srpnja ove godine, HŽ Infrastrukturi, koja je također gubitaš, duguje oko 250 milijuna kuna. Oko 98 milijuna kuna odnosi se na dug za korištenje željezničkih trasa, dok se ostatak od oko 151 milijun kuna odnosi na korištenje električne energije za vuču vlakova.

O tome, prema našim saznanjima, postoji i prijava Europskoj komisiji u kojoj se tvrdi da su neplaćanjem prekršeni Opći uvjeti ugovora o pristupanju željezničkoj infrastrukturi, kao i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Prijavitelj navodi da naknada za korištenje trase dospijeva mjesečno i mora biti plaćena u roku od 60 dana, te da bi u slučaju neplaćanja HŽ Infrastruktura taj ugovor trebala raskinuti, što se naravno, nije dogodilo.

Time su u nepovoljan položaj stavljeni svi ostali prijevoznici koji svoje obveze prema HŽ Infrastrukturi moraju ispunjavati u roku, jer bi u suprotnom dobili ovrhu i izgubili ugovor o korištenju pruga.

HŽ Infrastruktura koja je i sama u problemima, spašava HŽ Cargo

Druga dimenzija problema jest to što HŽ Infrastruktura, koja je očito prisiljena tolerirati neplaćanja od strane HŽ Carga, također ima problema u poslovanju.

HŽ Infrastruktura iz državnog proračuna RH i europskih fondova prima stotine milijuna kuna za održavanje i izgradnju željezničkih pruga. Usprkos tome, pojavljuju im se problemi s likvidnošću, pa uz državna jamstva dižu kredite, a istovremeno pomažu HŽ Cargu tolerirajući im neplaćanje dugova.

Ispada da država, posredno, putem HŽ Infrastrukture financira HŽ Cargo i tako narušava tržištu utakmicu na tržištu željezničkog prijevoza tereta. Uglavnom, bit će puno posla za europske istražitelje ako krenu istraživati što se sve događa u i oko željezničkih kompanija u Hrvatskoj.

IZVOR

Comments are closed.