3.5.2021. – RTL Danas o Zakonu o radu


Sever u RTL-u Danas o radu nakon 65 godina: ‘Mi time nismo izgubili. Otvorit će se samo prostor da ljudi dulje rade’

Kaže kako je danas radnici imaju puno problema

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever gostovao je u RTL Danas.


Kaže kako je danas radnici imaju puno problema: “Činjenica je da su ključni problemi za radnike mala primanja i nestalni i nesigurni oblici rada i to su zapravo i ključni razlozi zbog kojih hrvatski radnici, hrvatski građani u cjelini odlaze van. Najveći dio onih koji bježe iz Hrvatske odlaze u potrazi za boljim sutra su oni koji već rade, koji imaju plaće, ali su premale, koji imaju poslao koji su nesigurni, koji nemaju uvjete za stvaranje obitelji niti za imati djecu pa sve to traže vani, a onda se na to naslanjaju i oni koji su završili fakultete primjerice i srednje škole, a činjenica je da nažalost Hrvatska u Europi prednjači po sporosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih.”

Nove izmjene u Zakonu o radu

“Mnogi su uspoređivali jesmo li mi izgubili zato što smo prikupili potpise i tamo smo Zakon o mirovinskom osiguranju ugradili vrlo jasno da je 65 godina granica kojom radnici stječu prava na punu starosnu mirovinu bez penalizacije. Ovdje na drugoj strani se samo otvara prostor da oni koji to mogu i žele doista mogu ostati raditi dulje radi toga jer je do sada tu bila granica na 65 godina pa je čak bilo nelogično da se u mirovinskom diže na 67, a da se u Zakonu o radu ostavlja 65. Ovdje znači tih 65 godina je zapravo uvjet s kojim prestaje silom zakona radni odnos, a poslodavac ga može produžiti s radnikom pod uvjetom da se oba dogovore, ali je bio dodatni problem i u tome što je tada poslodavac svako bolovanje koje je radniku bilo iznad 65 godina morao sam plaćati jer to Zavod za zdravstveno osiguranje nije pokrivao.”

Na pitanje je li podražava takvu mogućnost izmjene,Severje odgovorio: “Mi smo i tada upozoravali da to treba otvoriti, dakle svi oni koji su se umorili radom, istrošili radom, ti sa 65 godina po Zakonu o mirovinskom mogu otići u punu starosnu mirovinu, a svi drugi koji to mogu, žele mogu ostati raditi i dalje. To su poslodavci problematizirali jer su govorili što ako se dogoditi da radnik ima recimo 70 godina, kod mene je proveo 45 ili 50, zar mu doista za sve te godine moram isplatiti otpremninu ako ga se tada želim riješiti. Rekli smo o tome se dade razgovarati jer nakon 65 godine starosti vjerojatno će to biti neki drugi uvjeti, ali o tome razgovore tek čekamo.”

Postoji li alternativa radu do 67?

Ministarstvo kažeda je glavni razlog za izmjene starenje stanovništva, broj radnika i da se broj radnika i umirovljenika ustvari izjednačio. Sever kaže kako je to veliki problem u Hrvatskoj.

“Razvijenije zapadne zemlje imaju daleko veći udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu nego što ima Hrvatska. Hrvatska tu ima nekakve neslavne brojke i taj dio treba poboljšati, ali nisu za to krivi radnici. Upravo tu se vidi vrlo jasno po podacima koji se bilježe da se zapravo poslodavci u pravilu rješavaju starijih radnika i da radnici zapravo ne svojom voljom ne uspijevaju doživjeti niti tih 65 godina radeći kod poslodavca, nego ih se poslodavac rješava ranije i zamjenjuje ih mlađom radnom snagom.”

Rad od kuće

“Taj rad je zapravo izuzetno dobro reguliran već dosadašnjom odredbom Zakona o radu koja je rekla sve. Na jednoj strani postoji sporazum unutar EU koji su dogovorili još 2002. godine reprezentativno poslodavačke udruge na razini Europe i Europska konfederacija sindikata koji su obvezali i poslodavce s jedne strane i radničke sindikalne organizacije s druge strane u zemljama članicama da se oko toga međusobno dogovore. Mi nažalost nismo nikad uspjeli taj dogovor postići, dijelom je tu kriva i država jer, primjerice, onu naknadu za povećane troškove za rad od kuće odnosno na izvornom mjestu rada nisu oslobodili poreza pa na taj način to nije priznato kao porezna olakšica poslodavcu. Ali ono što je činjenica, zakon je sad vrlo jasno rekao, za rad na izdvojenom mjestu rada, što je puno bolja definicija nego rad od kuće ili bilo što drugo što se želi jer je to onda svaki onaj koji se obavlja izvan poslodavčevog prostora, za taj rad poslodavac bi trebao dati dodatak ugovoru o radu, trebao bi isto tako provjeriti uvjete ima li uopće radnik uvjete za takav rad, nakon toga provjeriti i samu sigurnost posla, isto tako vidjeti što je s opremom i na kraju krajeva naknaditi i sve one troškove koje radnik ima povećane, osigurati mu isto tako i zaštitu na radu što je najvažnije radno vrijeme. Mi smo upravo u ovom vremenu pandemije bilježili da su radnike bez ikakvih dodataka ugovora slali doma, da ljudi uopće nisu imali određeno radno vrijeme pa su praktički bili cijelo vrijeme na raspolaganju poslodavcu pa čak i nedjeljom i blagdanom i da jednako tako nisu im nadoknađivali ni one troškove koje su imali povećane zbog toga što su bili doma, a da ne velim a su mnogi zbog neodgovarajućih uvjeta rada radili iz kupaonice, radili iz hodnika i slično.”

IZVOR

Comments are closed.