SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ
Zagreb, Branimirova 27/V
Sabor Sindikata
Zagreb, 05.07.2005. 

PROGRAMSKE OSNOVE
Sindikata infrastrukture HŽ za mandatno razdoblje 2005-2009.

UVODNE ODREDNICE

Sindikat infrastrukture HŽ je samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika zaposlenih u željezničkoj infrastrukturi HŽ, ostalim organizacijskim jedinicama HŽ, izdvojenim društvima koje osniva HŽ, te svih trećih osoba koji svoje interese mogu ostvariti članstvom u Sindikatu. Sindikat infrastrukture HŽ je snažan i respektabilan sindikat. Naše iskustvo koje se temelji na dugogodišnjem radu mora biti temelj za još veće samopouzdanje, vjeru u vlastite snage vrijednosti i tradicije. Iskustva dosadašnjeg rada, danas primjenjujemo u novim uvjetima koje će postavljati Zakon o željeznici, te procesi europskih integracija. Ove Programske osnove rada sindikata daju smjernice djelovanja i biti će obvezujuće za provođenje svih zadanih aktivnosti u narednom razdoblju. Sve naše aktivnosti moraju biti temeljene na statutarno određenim načelima i ciljevima, sa jasnom zajedničkom vizijom.

STRATEŠKI CILJEVI DJELOVANJA

1. RESTRUKTURIRANJE I MODERNIZACIJA HŽ, UKLJUČIVANJE U EUROPSKE INTEGRACIJE
   
   Procjenjujemo da se Strategija razvitka HŽ-a mora temeljiti na potrebi zadovoljenja prometnih zahtjeva, pomorskoj orijentaciji Hrvatske i opredjeljenju o uključivanju u europske integracije.
   Glavni cilj dokumenata EU jest osposobljavanje željeznice za konkurentnost na transportnom tržištu, a osobito u odnosu na sve jači cestovni prijevoz.
   Željeznica ima komparativne prednosti pred cestovnim prometom: veliki kapacitet u prijevoznim sredstvima, manji utrošak energije, malo zauzimanje prostora, zaštita okoliša, sigurnost.
   Za ostvarenje gore navedenog svakako je važna sinkronizacija s europskom mrežom uz zadovoljenje europskih normi, tehničkih normativa i prometnih parametara infrastrukture na glavnim europskim magistralnim pravcima, razvoj kombiniranog prijevoza, povećanje kvalitete usluge, razvijanje mreže sukladno potrebama i mogućnostima uz naglašenu pomorsku orijentaciju, usuglašavanje s pravnom regulativom EU.
   Sukladno tome na HŽ-u će se voditi sljedeći procesi u koje želimo uključiti sve svoje raspoložive snage.

   1.1. HŽ može biti konkurentan uz rješavanje statusa nerentabilnih pruga, intenziviranje prigradskog i gradskog prometa, organizacijsku strukturu mora uskladiti sa smjernicama EU, mora stvoriti uvjete za korištenje željezničke infrastrukture za druge prijevoznike, rješavati pitanja osiguranja financijskih sredstava za financiranje željeznice ( za što će biti potrebno i što skorije donošenje posebnog zakona).

   1.2. Moraju se osigurati sredstva iz prodaje cijene naftnih derivata za održavanje željezničke infrastrukture.

   1.3. U sklopu poduzeća Infrastruktura aktivnosti se moraju voditi na osiguranju sredstava održavanja i izgradnje infrastrukturnih kapaciteta, upravljanju prometom i raspodjeli trase, stoga je važno pitanje osiguranja državnog jamstva za nastavak investicijskih projekata.

   1.4. Na razini države potrebno je što hitnije donijeti Nacionalni program, koji bi određivao najvažnije zadatke u izgradnji, osuvremenjivanju i održavanju željezničke infrastrukture, njihov opseg, dinamiku realizacije i prioritete, te visinu i izvor financijskih sredstava potrebnih za izvršenje zadataka.
   Temeljem usvojenog Nacionalnog programa, izrađivati će se godišnji planovi izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja željezničke infrastrukture, čija izrada uvijek mora biti vremenski usklađena s rokovima izrade i donošenja državnog proračuna, što će svakako uvijek osiguravati osim važne transparentnosti troškova i pravovremeni priljev sredstava.

   1.5. Reformom željezničkog sektora u EU, a s ciljem smanjenja opterećenja državnog proračuna, transparentnosti financiranja i povećanjem učinkovitosti u poslovanju željeznice značajni su ugovori o uslugama u javnom interesu PSO ugovori.
   Kroz te ugovore se točno definira kvaliteta usluge i cijena te način izračuna razlike između ostvarenog prihoda i troška, odnosno podjele rizika između zainteresiranih strana.
   Da bi HŽ bio u ravnopravnom položaju u odnosu na druge prijevoznike, moraju se stvoriti uvjeti da za usluge koje pruža ostvari prihod barem jednak stvarnim troškovima. Smatramo da se takav proces preoblikovanja tvrtke u procesima restrukturiranja i prilagodbe europskim integracijama ne smije odvijati bez socijalnih partnera, te da isti moraju pravovremeno biti uključeni u sve procese koji će se odvijati, a posebice onih koji se tiču organizacijskih promjena, te sistematizacije radnih mjesta.

   1.6. Privatizacija
   U tom području potrebno će biti definirati odnose osnovne djelatnosti i društava s ograničenom odgovornošću u HŽ-ovu stopostotnom, vlasništvu. Isto tako važno je da se za sva društva odvojeno donose i procjene vrijednosti temeljnog kapitala, kao i procjene eventualnih dokapitalizacija.
   Važno je i pitanje nekretnina koje bi se društvima unosile u temeljni kapital. Prije toga svakako će se trebati procijeniti njihova vrijednost radi stvaranja podloga za preoblikovanje društva. SIHŽ u više navrata je isticao da se prilikom privatizacije treba voditi računa o iznalaženju modela koji će omogućiti da HŽ provede prodaju udjela radnicima u izdvojenim društvima.
   U procesu privatizacije važno je donošenje pravovaljanih odluka o načinu prodaje, cijeni, posebnim pogodnostima, vremenu prodaje i uvjetima prodaje, što se svakako ne može odvijati bez socijalnih partnera.
   Važno je ugovaranje socijalnih klauzula, u procesu privatizacije, na način da se radnicima neće davati poslovno uvjetovani otkazi sukladno Zakonu o radu i to za vrijeme od najmanje pet godina. Isto tako smatramo da se s društvima treba ugovoriti zaštitna klauzula prema kojoj društva na dugoročnoj osnovi i po tržišnim cijenama zadržavaju poslove s HŽ-om.
   Ovo su samo početna razmišljanja koja će se kristalizirati tijekom razvoja procesa, a ono što je sigurno je to, da ćemo inzistirati: na maksimalnoj zaštiti radnika u tom procesu, prvenstveno u sigurnosti radnih mjesta, te prijelaznom razdoblju, u kojem se treba provesti postupno prilagođavanje novim tržišnim uvjetima i novoj vlasničkoj strukturi. Ciljevi privatizacije moraju biti: brži gospodarski rast u uvjetima tržišnog gospodarstva, očuvanje produktivne zaposlenosti uz poželjno stvaranje novih radnih mjesta, tehnološka modernizacija.

   1.7. Primjena Zakona o željeznici
   Striktno se mora provoditi, te je neophodno nastaviti rad na izradi i svih potrebnih podzakonskih propisa u svezi sa primjenom istog. Sukladno zakonu trebati će ustrojiti i novi organizacijski oblik HŽ.
   Zakon o željeznici u članku 3. definirao je da se željeznički sustav temelji na razdvajanju željezničkog prijevoza i željezničke infrastrukture.
   U prijelaznim i završnim odredbama Zakona uređeno je da će se do početka primjene ovog Zakona posebnim zakonom urediti razdvajanje društava HŽ-a na više društava, prema poslovnim područjima te urediti njihov pravni položaj.
   Organizacijske promjene na HŽ-u koje će biti definirane Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, moraju se voditi kroz socijalni dijalog sa socijalnim partnerima.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata, radnička vijeća.

2. KOLEKTIVNI UGOVORI 

   2.1. Otvaranje procesa kolektivnog pregovaranja
   Nastaviti sa operativnim radnjama na otvaranju procesa kolektivnog pregovaranja, a u cilju poboljšanja vrednovanja rada radnih mjesta u infrastrukturi, pitanja stimulacija, uvođenje modela motivacije radnika. Ovdje će se trebati okupiti na izradi prijedloga struka i sindikalni povjerenici djelatnosti.
   Nastaviti rad na izradi norma i normativa za radna mjesta u infrastrukturi, koje će biti podloga za novo vrednovanje rada.
   Kolektivno pregovaranje proces je u kojem se određena prava iz rada i temeljem rada mogu dogovorno utvrditi, vođenjem čvrstih pregovora sa poslodavcem, a radnici ta prava mogu ostvariti putem svojih sindikata.
   Stoga je i naša zadaća da osiguramo svojim članovima što veću moguću zaštitu prava upravo kroz kolektivno pregovaranje.
   Procijenili smo da bi bilo nepovoljno za radnike, ako po isteku važećeg Kolektivnog ugovora ne bismo imali Kolektivni ugovor, a poslodavac bi imao mogućnost donošenja pravilnika o radu, koji je u pravilu za radnike nepovoljniji, jer ga poslodavac uvijek svodi na zakonske minimume, uz provođenje postupka savjetovanja sa sindikatom. Pravo na kolektivno pregovaranje kao sredstvo zaštite prava radnika temeljno je ljudsko pravo i stoga smo i ocijenili, da radnicima treba i omogućiti, da imaju korist u primjeni tog prava, kroz Kolektivni ugovor.

   2.2.Važno područje rada biti će i sindikalno djelovanje kroz sve institucionalne oblike i u ovisnim društvima d.o.o. u kojima okupljamo sindikalno članstvo. Aktivnosti će se voditi na praćenju realizacije kolektivnih ugovora u tim društvima, posebice s obzirom na najavljene procese privatizacije.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata, pregovarački timovi, sindikalni povjerenici.

3. RADNIČKO SUODLUČIVANJE

Sudjelovanje radnika u suodlučivanju predstavlja jedno od temeljnih postupovnih prava koje je izraz demokratičnosti svake moderne i građanske države. Sudjelovanjem se utječe na kvalitativno i kvantitativno oblikovanje prava i na njihovo učinkovito ostvarivanje.

3.1. Kako postići povezanost?
Razina sudjelovanja radnika u odlučivanju svakako će ovisiti o definiciji samih gospodarstvenih subjekata i sveukupnom konceptu socijalne i ekonomske politike. Smatramo da kada radnici odlučuju i procjenjuju alternative, svjesni su da radna mjesta i plaće ovise o kvaliteti njihovih odluka. To je uzročno posljedična veza, jer njihovi ciljevi postaju produktivnost poduzeća, porast kvalitete i kvantitete proizvoda, učinkovito korištenje rada, materijala i opreme kao proizvodnih procesa, uvođenje novih tehnologija.
Sudjelovanje radnika prije svega treba promišljati kao sveobuhvatnu kulturu dijaloga i partnerstva.
Promicanje sudjelovanja radnika u odlučivanju i iznalaženje novih modela svakako će u budućnosti biti uvjetovano globalnim i regionalnim povezivanjem sa Europskom Unijom.

3.2. Institucionalizirano sudjelovanje u odlučivanju na razini poduzeća
Sudjelovanje u odlučivanju putem Radničkih vijeća, svakako može biti samo konstruktivno.
Prava toga tijela uključuje od obavješćivanja i savjetovanja do suodlučivanja oko ekonomsko-financijskih i socijalnih interesa zaposlenih radnika. Ovdje svakako treba spomenuti i posredan način, mogućnost neposrednog sudjelovanja, najčešće kroz obavješćivanje, kroz skupove radnika, sastanke radnika, s njihovim predstavnicima i s predstavnicima poslodavca.
Pravo radnika na suodlučivanje od iznimne je važnosti za oblikovanje radne sredine, rješavanje temeljnih pitanja radno-pravnog statusa i postupanje prema radnicima, nadgledanje primjene pravnih odredaba i kolektivnih ugovora.
Važno će biti osigurati odgovarajući broj profesionalnih koordinatora radničkih vijeća u budućim pregovorima sa Upravom poduzeća.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: koordinatori radničkih vijeća, sindikalni povjerenici u funkciji radničkih vijeća, glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata.

4. ZAŠTITA NA RADU

SPREČAVANJE PROFESIONALNIH RIZIKA, NASTUPA ŠTETNIH POSLJEDICA, A S NJIMA POVEZANIH I NEPREDVIDIVIH TROŠKOVA I DRUGIH GUBITAKA, TE NEIZVJESNOST, ZAMIJENITI IZVJESNOŠĆU SVAKAKO SU CILJEVI IZUZETNO VAŽNI U SVIM SEGMENTIMA RADA. Zato pristup zaštiti na radu treba svakako temeljiti na prevenciji profesionalnih rizika i značenju tog djelovanja u ukupnosti funkcija poduzeća.
Primjenom odgovarajućih mjera zaštite na radu, moguće je rizike nastanka ozljeda i sprečavanja profesionalnih bolesti, držati na nekoj prihvatljivoj razini.
Zato je zakonodavac upravo temeljem navedenog značaja prevencije, propisao opća načela zaštite na radu, dajući na taj način značaj čovjeku i prilagodbi uvjeta rada upravo njemu.

4.1. Važno je provođenje koordinacije poslova zaštite na radu u sindikatu, i to koordinacije svih koordinatora zaštite na radu svih djelatnosti sindikata. Kako je mnogo akata vezanih za ovo područje na HŽ još uvijek neusklađeno sa važećim Zakonom, biti će vrlo bitno provođenje aktivnosti u postupcima savjetovanja po svim aktima iz područja zaštite na radu.

4.2. Inzistirati na kontinuiranom planiranju sredstava za poboljšanje uvjeta rada radnika, kroz planove poslovanja.
Koordinatori zaštite na radu kroz Odbore zaštite na radu biti će kontrolni faktor za provedbu ovih ciljeva.

4.3.Inzistirati na izradi programa osposobljavanja radnika i sindikalnih povjerenika zaštite na radu.
I ovdje će biti vrlo važno za provođenje aktivnosti osigurati odgovarajući broj sindikalnih povjerenika i profesionalnih koordinatora zaštite na radu u budućim pregovorima sa Upravom poduzeća.

NOSITELJI AKTIVNOSTI : koordinatori povjerenika ZNR, sindikalni povjerenici ZNR, koordinacija ZNR na nivou sindikata, glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata.

5. SOCIJALNI PROGRAM

Postojanje Socijalnog programa, s posebnim naglaskom na izradi programa za radnike s utvrđenom neposrednom opasnošću od nastanka invalidnosti, radnika s umanjenom radnom sposobnošću i radnika koji su izgubili radnu grupu.
Inicirati izradu programa prekvalifikacije radnika sukladno preostaloj radnoj sposobnosti i stvaranju organizacija sa sistematizacijom radnih mjesta koja će biti prilagođena tome. Socijalni program svakako ima za cilj:

• jednoobraznu i pravedniju primjenu dogovorenih kriterija poslodavca i sindikata kod utvrđivanja tehnološkog viška,
• provođenje programom predviđenih mjera za zbrinjavanje tehnološkog viška.

Svako treba biti u interesu:

• sadašnjih radnika kroz osiguranje njihove socijalne sigurnosti
• sindikata kroz participaciju u procesu restrukturiranja povećanog utjecaja u zaštiti svojih članova.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata, radnička vijeća.

6. SOCIJALNO PARTNERSTVO

Temelj za nastavak socijalnog partnerstva je svakako u mnogobrojnim aktima koje sindikat ima sklopljene sa Upravom HŽ, od Ugovora o međusobnim pravima i obvezama između sindikata i Uprave, u Sporazumu o dugoročnom socijalnom partnerstvu, Sporazumima o radu radničkih vijeća i koordinatora zaštite na radu.
Sindikati kao socijalni partner trebaju sudjelovati odgovorno u nastupajućim procesima transformacije HŽ temeljem novog Zakona o željeznici i najavljenim procesima privatizacije ovisnih društava.
Pripremati se i za nastupajuće procese europskih integracija i jačanja kontrolnih mehanizama u svezi sa usklađivanjem pravnih akata u svezi sa pravima iz rada i s osnova rada.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata.

7. OBRAZOVANJE

Sukladno gore navedenim aktima morati će se intenzivirati i proces obrazovanja naših povjerenika i svih radnika na HŽ-u, a to će se najlakše operacionalizirati kroz Planove obrazovanja na HŽ, razna stručna savjetovanja.
Važno je da se isto to osigura i za radnike, jer ulaganje u obrazovanje važan je čimbenik u procesu koji nas očekuju na HŽ. Naši povjerenici na terenu morati će u koordinaciji sa neposrednim rukovoditeljima operacionalizirati interesne sfere obrazovanja u prijedlozima planova obrazovanja.
Razvoj sposobnosti učenja sastavni je dio procesa organizacijskih promjena i svakako dovodi i do sigurnosti radnih mjesta, a posebice stvaranja konkurentne tržišne radne snage koja će se spremno nositi sa svim budućim promjenama. Cilj je da se stvori dobar obrazovni sustav podizanja nivoa znanja naših radnika, kako bi se što uspješnije uklapali u predstojeće procese na HŽ-u.

NOSITELJI AKTIVNOSTI : glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata.

8. SKUP, POSLOVI KREDITA, OSIGURANJA

Posebne pogodnosti naši članovi mogu ostvarivati kroz različitosti ponuda za poboljšanje životnih uvjeta putem SKUP-a, raznih vrsta povoljnih kredita sklopljenim sa bankama uz povoljne uvjete i kamate.
Imamo sklopljene i ugovore sa osiguravajućim kućama za sklapanje različitih vrsta osiguranja uz povoljnije uvjete. Nastaviti sa navedenim poslovima, te kontinuirano pratiti interese članstva i program usuglašavati sa potrebama istih.

NOSITELJI AKTIVNOSTI :glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata, Skupština SKUP-a, Upravni odbor SKUP-a.

9. SURADNJA SA DRUGIM SINDIKATIMA 

Razvijati suradnju na kulturi dijaloga, međusobnog uvažavanja. U skorije vrijeme pristupiti sklapanju Sporazuma o zajedničkom nastupu sindikata u pitanjima za koja se postigne visoki stupanj usuglašenosti stavova.  

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata.

10. UNUTARNJE USTROJSTVO 

Sukladno odrednicama Statuta sindikata, novo unutarnje ustrojstvo postavljeno je na temeljima operacionalizacije aktivnosti kroz djelatnosti i trebalo bi dovesti do brže i djelotvornije akcije za provođenje postavljenih ciljeva.
Važno je istaći da međusobna koordinacija treba postojati kontinuirano, međusobna komunikacija treba biti svakodnevna, češći sastanci koordinatora sa svim povjerenicima trebaju postati praksa. Istovremeno mora se voditi briga i o kadrovskim potencijalima sindikata, kao i uključivanjem mladih ljudi koji bi se isprofilirali unutar podružnica i koji bi u budućnosti trebali nastaviti provoditi započete ciljeve na iskustvima onih koji su svojim radom u sindikatu dali veliki doprinos.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata.

11. IZBORNA 2005. GODINA

U 11 mjesecu ove godine provode se izbori u svim izbornim sindikalnim jedinicama, svih 17 podružnica. Izbori će se provoditi na demokratski način, i transparentno, sukladno odrednicama Statuta i Izbornih pravila.
Članstvo će dati mandat svojim sindikalnim predstavnicima za koje ocijene da će ih u ovim predstojećim teškim vremenima zastupati na najbolji mogući način. Po provedenim izborima u osnovnim sindikalnim jedinicama, te konstituirajućim sjednicama povjereništava podružnica, birati će se središnji odbori istih, na kojima će sindikalni povjerenici provoditi izbor glavnih povjerenika podružnica. Po provedenim izborima ustrojiti će se i tijela Sindikata, Glavno povjereništvo, Sabor, za novo četverogodišnje mandatno razdoblje.

NOSITELJI AKTIVNOSTI: glavno povjereništvo sindikata, središnji odbor sindikata, povjereništava i središnji odbori podružnica.

ZAKLJUČNO

Za provođenje Programa rada sindikata, svakako će biti bitno, da se stvori odnos međusobnog povjerenja i osjećaja odgovornosti svih čimbenika unutar sindikata, što će voditi ka stvaranju zajedničke vizije sindikata i njezinom operativnom provođenju.

Neophodno je i kontinuirano održavanje komunikacije sa članstvom radi dobivanja mišljenja o svim aktivnostima koje će se poduzimati.
Osjećaj za probleme i njihovo rješavanje svakako će ulijevati sigurnost našim članovima i pridonijeti i povećanju broja članova u sindikatu.
Jačina sindikata je u njegovoj spremnosti da promptno reagira na sve događaje i da za to ima spremno članstvo i educirane sindikalne povjerenike.

Predsjedavajući Sabora SIHŽ-a:
Nikola Rubčić