Posts Tagged obavijesti

6.8.2019. – INTERVJU: KREŠIMIR SEVER Treba nam drastično povećanje plaća, a ne olakšice za mlade

U Hrvatskoj smo previše godina svoju konkurentnost gradili na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) smatraju da je Hrvatskoj potrebno snažno povećanje plaća kako bi zadržala radnike i smanjila iseljavanje.


Iako neki tvrde da mladi ljudi odlaze zbog slabosti pravne države, nedostatka reformi ili nekih trećih razloga, predsjednik NHS-a Krešimir Sever duboko je uvjeren da se stvari mogu poboljšati ponajprije povećavanjem plaća, radne i socijalne sigurnosti ljudi u našoj zemlji, uz ubrzani gospodarski razvoj.

Prema istraživanjima, plaće u Hrvatskoj u proteklom su desetljeću realno smanjene. Iako se u posljednje vrijeme nominalno povećavaju, njihov je rast i dalje slab u usporedbi s ostalim članicama Europske unije. Kako to tumačite?

- U Hrvatskoj smo previše godina svoju konkurentnost gradili na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima. To je rezultat sprege poslodavaca s vlastima, lijevima i desnima. Vlasti su podilazile poslodavcima koje su smatrale nositeljima razvoja, a radnike su zanemarivale. Niskim plaćama htjeli smo nadoknaditi ono što nismo imali, a to su naprednija tehnologija, veća proizvodnost rada, suvremena organizacija posla, napredni upravljački procesi i slično. Istim putem išle su i ostale tranzicijske zemlje, ali za razliku od nas, one su od toga ranije odustale. Budući da smo predugo konkurentnost gradili na obespravljenim i slabo plaćenim radnicima, sada plaćamo ceh.

 

Naša tragedija

Može li se stanje popraviti snižavanjem poreza na dohodak i ostalim promjenama u poreznoj politici, koje Vlada najavljuje od početka iduće godine?

- Stvari su otišle tako daleko da se sada, za ljude s malim primanjima, u sustavu poreza na dohodak ne može puno napraviti. U tome je i naša tragedija. Problem je u tome što velik dio zaposlenih uopće nije obuhvaćem poreznim škarama, kako to potvrđuje i ministar financija. To znači da su njihova primanja tako mala da ne moraju ni plaćati poreze. Ovdje mislim na minimalnu plaću koja je neoporeziva. Osim toga, iako Vlada sada poduzima četvrti krug porezne reforme, dosadašnjim promjenama u porezu na dohodak išla je na ruku bogatijima. Budući da su hrvatske plaće preniske, Vlada nije trebala podilaziti onima s visokim primanjima. Umjesto nekoliko poreznih stopa na dohodak, uvela je samo dvije stope, one od 24 i 36 posto, kao da se želimo približiti jedinstvenoj stopi za sve.

Po čemu sudite da Vlada podilazi imućnijima?

- Porez na dohodak na najviše plaće, one koje prelaze oporezivi iznos od 30 tisuća kuna, dokud vrijedi porezna stopa od 24 posto, a to su bruto plaće veće od 42 tisuće kuna, spustila je na 36 posto. U trenutku stupanja na snagu novog sustava oporezivanja dohotka, takve je plaće primalo nešto više od 18 tisuća građana. Među njima su uglavnom predsjednici i članovi uprava poduzeća. Tijekom ove godine broj takvih plaća pao je na nešto više od 11 tisuća. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje su se izgubile tisuće tih ljudi. Želim reći da te porezne olakšice nisu zahvatile većinu liječnika, informatičara i neke druge ciljane skupine kojima je Vlada, prema najavama, željela tim promjenama povećati neto primanja. Oni i dalje pripadaju golemoj većini zaposlenih kojoj porez na dohodak iznosi 24 posto. Tako zapravo u primjeni sada imamo jednu poreznu stopu kojoj podliježe golema većina zaposlenih. Taj je postupak pridonio povećanju društvene nejednakosti, jer je jedna od ključnih mjera za njeno smanjivanje upravo progresivno oporezivanje dohotka, dakle više stopa.

Međutim, većini ljudi s niskim primanjima trebalo je pomoći sniženje PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, ribu i jaja, voće i povrće, pelene i lijekove bez recepta.

- To je bilo dobro zamišljeno, ali nije dovelo do očekivanih spuštanja cijena. Prema našim spoznajama, voće je malo pojeftinilo, povrće je poskupjelo, meso kako gdje, riba je pojeftinila i istodobno poskupjela, a bezreceptni su lijekovi, prema dojavama koje primamo, poskupjeli.

Ako građani nisu osjetili upola manji PDV-a na osnovne namirnice, hoće li osjetiti sniženje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, koje Vlada također planira od iduće godine?

- Bojim se da će sniženje opće stope PDV-a smanjiti prihode državnog proračuna otprilike za dvije milijarde kuna, ali da to neće dovesti do snižavanja cijena. To neznatno smanjenje PDV-a, s 25 na 24 posto, nije nužno i taj se novac, da je ostao u proračunu, mogao korisnije upotrijebiti nego li što ostaje poslodavcima.

 

Mehanizmi pozitivne diskriminacije

Prema svemu sudeći, Vlada želi mlade radnike zadržati u zemlji. Radi povećanja njihovih plaća, od iduće godine ukinut će se porez na dohodak na plaće zaposlenih u dobi do 25 godina, a onima od 26 do 30 godina isti će se porez prepoloviti.Kakav će biti učinak tih olakšica?

- Mislim da će mladi ljudi do 25 godina vrlo brzo izaći iz područja tih olakšica. Mnogi u toj dobi studiraju ili tek počinju raditi. Najveći dio njih moći će koristiti 50-postotno smanjenje poreza na dohodak, koje se odnosi na dob od 26 do 30 godina. Istina, potpuno oslobađanje od poreza moći će iskoristiti mladi iz strukovnih zanimanja, koji ranije završavaju škole. Međutim, njihove su plaće male. One će se možda povećati za nekoliko stotina kuna, ali i dalje će ostali niske. Bojim se da te olakšice na plaćanje poreza na dohodak neće zaustaviti iseljavanje mladih iz zemlje.

Nije li to diskriminacija zaposlenih, ako mladi dobivaju olakšice, a stariji ostaju prikraćeni? Nije sporno da porezi trebaju biti progresivni, tako da veći teret pada na leđa onih s višim primanjima. Ipak, pitanje je mogu li mlađi ljudi imati niže poreze od starijih.

- U odgovoru na to pitanje ne slažu se ni svi stručnjaci. Jedni kažu da su i druge zemlje koristile mehanizme takozvane pozitivne diskriminacije, želeći pomoći ciljanim skupinama ljudi. Drugi kažu da je to diskriminacija, jer ako dvoje ljudi radi isti posao, trebali bi za to dobivati istu plaću. Ako je mlađi oslobođen poreza, a stariji nije, to može dovesti do toga da pripravnik u nekom poduzeću dobije veću plaću od njegova mentora. U svakom slučaju, mislim da te olakšice u porezu na dohodak neće postići očekivane učinke, ni zapriječiti iseljavanje.

Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo učiniti?

- S minimalnom plaćom danas se u Hrvatskoj ne može normalno živjeti. Budući da ionako nisu oporezovane, minimalne plaće trebalo bi drastično podignuti. Također, trebalo bi poticati i rast svih ostalih plaća. To je nasušna potreba, jer poslodavci bez snažnijeg povećanja plaća neće moći zadržati svoje radnike, a Hrvatska neće moći ublažiti iseljavanje. Bez povećanja plaća poslodavci neće moći zadržati ni radnike koje su uvezli iz inozemstva.

Minimalnu plaću treba povećati barem na 5.000 kuna. Da bi se povećale sve plaće, neoporezivi dio dohotka treba povećati s današnjih 3.800 na barem 5.000 kuna, a sadašnji porezni razred od 24 posto podijeliti na dvije porezne stope – 12 i 24 posto. Na više plaće poreznu stopu od 36 posto trebalo bi zadržati. Ne bi bilo naodmet razmisliti o uvođenju dodatne, još više stope poreza na dohodak, iako bi ona pogodila samo mali broj ljudi. Progresivni su porezi nužni kako bi porezni teret među građanima bio pravedno raspodijeljen, prema njihovoj ekonomskoj snazi.

Ako se minimalne plaće povećaju na 5.000 kuna, neće li poslodavci iz tekstilne i ostalih industrija, koje počivaju na slabo plaćenoj radnoj snazi, morati zatvoriti vrata?

- To ne mora biti tako. Mislim da znatan dio tih poslodavaca ima zastarjelu tehnologiju. Mnogima su suvremena tehnologija, digitalizirani procesi i robotizacija nedostupni, jer su preskupi. Sindikati su toga svjesni. Međutim, tu bi trebala uskočiti država te poduzećima osigurati financijske potpore, povoljnije i jeftinije kredite radi prelaska na nove i produktivnije tehnologije. Tako bismo dugoročnije osigurali ne samo tehnološki napredak poduzeća, nego i kvalitetnija, bolje plaćena radna mjesta.

 

Podbacile i sadašnja i prethodne vlade

Čini se da sindikati, kao i mnogi poslodavci, sve više pritišću vlasti da poduzmu snažne mjere za zadržavanje stanovništva u Hrvatskoj, jer zbog smanjena nataliteta i masovnog iseljavanja uskoro u našoj zemlji neće biti dovoljno radnika. Kasne li vladajući krugovi za događajima?

- Na žalost, kasne. Tu su podjednako podbacile i sadašnja i prethodne vlade. U posljednje je vrijeme doneseno nekoliko mjera na području pronatalitetne politike, ali to nije dovoljno. Neke od mjera nisu niti potpuno primjenjive za mlade. Primjerice, subvencioniranje stambenih kredita. Većini mladih sami krediti su nedostupni zbog malih plaća i nestalnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno vrijeme i slično. Najjače mjere za zaustavljanje iseljavanja su drastična povećanja svih plaća, stalni poslovi i sigurni uvjeti rada.

Što je s referendumom o mirovinskoj reformi? Sindikati su u travnju pokrenuli peticiju i prikupili dovoljno potpisa za referendum. Jesu li ti potpisi postali mrtvo slovo na papiru?

- Za održavanje referenduma prikupili smo dvostruko više potpisa od zakonski potrebnih i predali ih Saboru. Očekujemo da se provjera tih potpisa završi što prije i da Sabor u rujnu odredi datum referenduma već za drugu polovinu jeseni ove godine ili najkasnije do kraja godine.

Što će biti ako se vladajući u Saboru ogluše na vaše zahtjeve i ako počnu stvari otezati?

- To im ne bi bilo mudro. Trebali bi znati pročitati i razumjeti poruku koju su dobili od naroda. Sindikati su prije prikupljanja potpisa nudili pregovore i pokušavali spriječiti produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina, spriječiti i pooštravanje penalizacije prijevremenog umirovljenja. Međutim, Vlada nas nije uzimala dovoljno ozbiljno i dovedeni smo pred gotov čin. Podilazili su Europskoj komisiji, Svjetskoj banci, MMF-u, bonitetnim agencijama, svima osim vlastitom narodu.

Protureferendumska kampanja obila se Vladi o glavu, vjerojatno i na izborima za Europski parlament. Ako su u Vladi dovoljno mudri, shvatili su da građani očekuju referendum i žele se izjasniti. Mi, sindikati koji smo omogućili prikupljanje njihovih potpisa, bili smo samo sredstvo u rukama naroda. Sada i Vlada ima obvezu da se izjasni i signalizira Saboru da referendum treba provesti.

 

Antireferendumska kampanja

Može li Vlada tu svoju referendumsku »neugodnost« jednostavno riješiti izmjenom mirovinskog zakona u skladu sa zahtjevima sindikata?

- Mislim da se to više ne može riješiti promjenom zakona. Narod sada traži i očekuje referendum.

Sindikati su izašli iz Gospodarskog socijalnog vijeća (GSV), tijela na kojem Vlada svoje odluke prethodno dogovara sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. Povod za to bili su mirovinska reforma i ponašanje bivšeg ministra rada Marka Pavića. Koji su uvjeti sindikata za povratak u GSV?

- Godinama smo nezadovoljni radom Gospodarsko-socijalnog vijeća. Urušavanje GSV-a i socijalnog dijaloga drastično je počelo tijekom vlade Zorana Milanovića, koja se ponašala bahato i mislila da se ne treba previše konzultirati sa sindikatima. Istodobno, poslodavci su našli načina kako da se s Vladom dogovaraju sa strane, mimo sindikata i GSV-a. Tijekom mandata vlade Andreja Plenkovića ništa se bitno nije promijenilo, unatoč njegovim uvjeravanjima.

Tijekom mirovinske reforme, na naše prijedloge oglušio se i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić te pokrenuo antireferendumsku kampanju. Stoga smo i zatražili njegovu ostavku. Kako je Pavić nije podnio, od predsjednika Vlade zatražili smo da ga smijeni. Ni ta smjena nije se dogodila. Međutim, Pavić je u rekonstrukciji otišao na drugi položaj, što nas nije iznenadilo. Ukratko, sindikati su istupili iz GSV-a i zbog ministra Pavića, njegovog ponašanja tijekom razgovora o mirovinskoj reformi, njegove protureferendumske kampanje, ali i zbog nefunkcioniranja GSV-a u vrlo dugom razdoblju kao i zbog niske razine socijalnog dijaloga u cjelini. Sve je to u paketu. Stoga se nakon odlaska Pavića na drugu dužnost ne možemo jednostavno vratiti u GSV. Niz je preduvjeta za naš povratak, a jedan od njih je i organiziranje referenduma.

 

Ima dobroga, ali nedovoljno

Ima li u Vladinim poreznim promjenama pozitivnih stvari?

- Zadovoljni smo što se od iduće godine do određenog iznosa neće oporezivati topli obrok za zaposlene. To smo godinama tražili. Dobro je to što će poslodavci biti oslobođeni poreza ako do određenog iznosa uplaćuju dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje za svoje radnike, slično kao što ne plaćaju porez na troškove zaposlenih za prijevoz. Povećat će se i iznos dnevnica. Dobro je to što će se poslodavcima dati i porezne olakšice za smještaj djece njihovih radnika u vrtićima. No, to što je dobro, nije dovoljno.

 

Nismo na strani ni jedne političke stranke

A što će biti ako Ustavni sud stane na stranu Vlade i odluči da je nešto u vezi s tim referendumom neustavno?

- U tom slučaju, Ustavni sud izazvat će veliko nezadovoljstvo u narodu i sindikatima. Mi ćemo na to morati odgovoriti. Bliže se predsjednički izbori, a iduće su godine na redu i izbori za Sabor. Mi nismo na strani niti jedne političke stranke, niti bilo kojeg kandidata. Ako i dalje nisu u stanju ljudski razgovarati, vladajući bi morali shvatiti da će sindikati morati koristiti metode koje su im na raspolaganju, a koje možemo primijeniti samo u tom određenom vremenu. Povrh toga Hrvatskoj slijedi i predsjedavanje Vijećem EU-a pa želimo vjerovati da će Vlada biti dovoljno razborita i stvoriti sve preduvjete da u tom vremenu djeluje i GSV, a jedan od preduvjeta povratka sindikata u njega je i raspisivanje referenduma u ovoj godini.

IZVOR

No Comments

30.7.2019. – SINDIKATI: ‘Četvrti krug porezne reforme ide na ruku poslodavcima’

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez

Čelnici tri sindikalne središnjice ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare dačetvrti krug porezne reformeu velikoj mjeri ide na ruku poslodavcima dok radnicima ostavlja mrvice.

U Savezu samostalnih sindikata (SSSH), Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) i Matici hrvatskih sindikata (MHS) tvrde da novi krug reforme neće imati utjecaj na najniže plaće u Hrvatskoj niti će zaustaviti iseljavanje mladih, dok će s druge strane napuniti džepove trgovaca i ugostitelja.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel kaže da porezna reforma najvišeide na ruku poslodavcimadok građanima ostavljala mrvice. “I ovim četvrtim krugom rasterećenja najmanje nezadovoljni će biti poslodavci” , ustvrdio je.

Mjeru za mlade radnike prema kojoj će oni do 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina plaćati 50 posto tog poreza Novosel je nazvao “populističkom” jer, kako je kazao, to neće zaustaviti mlade da odlaze van, a napravit će diskriminaciju u odnosu na ostale radnike.

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez.

Sever je ocijenio da Vlada vodi politiku podilaženja poslodavcima pod svaku cijenu, a preko leđa radnika i države.

“Vlasti kukaju da im nedostaje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, a podilaze poslodavcima klizajući u prostor neoporezivih davanja. Činjenica je da od toga neće imati koristi ni mirovinsko ni zdravstveno, a niti će imati koristi radnici s najnižim ili prosječnim plaćama”, kazao je.

Makroekonomist MHS-a Matija Kroflin smatra da je četvrti krug porezne reforme najlošiji dosad jer, tvrdi, niti će potaknuti dodatni rast BDP-a niti povećati plaće šireg kruga građana, niti smanjiti cijene.

“Velika većina poreznih prihoda koji će se kroz ovu reformu izbiti iz državnog proračuna baca se uludo, gotovo tri milijarde kuna od ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijarde kuna odnosi se na smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto i na smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo”, kazao je Kroflin.

Dodao je kako će tih 3 milijarde kuna na kraju završiti u džepovima trgovaca i ugostitelja, bez smanjenja cijena.

Mjeru za mlade nazvao je nepromišljenom. “Porezne promjene ne nude odgovore na trendove iseljavanja niti rješavaju goruće hrvatske probleme, iz ovih mjera čak ne vidim ni nekakav politički racio, to čak nisu ni predizborne mjere”, ustvrdio je Kroflin.

Sindikati su pozvali Vladu da učini više na podizanju plaća u Hrvatskoj. Predložili su povećanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4370 kuna, koliko iznosi 60 posto medijan plaće, povećanje minimalne plaće na 4370 kuna bruto, te kod poreza na dohodak vraćanje međustope od 12 posto za plaće do 17500 kuna.

Od četvrtog kruga porezne reforme sindikalci su pozitivnim ocijenili uvođenje u neoporezive primitke troška prehrane i troška plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.

 

IZVOR

No Comments

23.7.2019. – Sindikati od novog ministra rada i mirovinskog sustava – ne očekuju ništa

„Ništa, doslovno, ništa“ i „Ništa, apsolutno ništa“, gotovo su identične rečenice koje su nam izgovorili Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) na upit što očekuju od Josipa Aladrovića, koji je predložen za novog ministra rada i mirovinskog sustava.

Imali su ga prilike upoznati jer je vodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ali ne vjeruju da će u zadnjoj godini mandata išta poduzimati u resoru rada i mirovinskog sustava.

„Ne bira se ministra po tome što je pristojan, miran“, veli Sever, ističući kako kod nas ministri tek kada stupe na dužnost stječu znanja i kompetencije o resoru u koji su došli.

„To ministarstvo treba voditi osoba koja ima autoritet i snagu i može ‘privesti’ i druge ministre ako to traže poslodavci i sindikati. Nije to uspijevalo Marku Paviću, a neće ni njemu“, veli Sever podsjećajući kako su se na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) umjesto ministra pojavljivali njihovi suradnici. Na to Novosel dodaje kako predloženi novi ministar ne poznaje sustav u koji ulazi, sustav u kojem i te kako ima posla. Odabir novog kandidata na resor rada Novosel komentira i riječima: „Nije šija, nego vrat“

„Da je predsjedniku Vlade bilo u interesu da se socijalni dijalog nastavi, onda bi se posavjetovao sa socijalnim partnerima“, veli Novosel, ocjenjujući da odabir Aladrovića ukazuje da se želi uz što manje štete premostiti vrijeme do kraja mandata.

Povratak u GSV?

Sam Aladrović danas jenajavioobnovu socijalnog dijaloga i unutar GSV-a. No, sindikati možda dijalog kroz GSV ne obnove. Barem tako poručuje Novosel koji nam je izrazio bojazan da sindikalnog povratka u GSV neće biti.

S druge strane, Sever podsjeća da su sindikati govorili da neće sudjelovati u radu GSV-a dok je Marko Pavić ministar. Kako on više nije ministar, uvjet za povratak u GSV je ostvaren, ali o tome sindikalna strana treba još razgovarati.

Što će sindikati raditi ovisit će o sudbini preko 740 tisuća potpisa prikupljenih protiv mirovinske reforme. Očekuju da će referendum biti raspisan i prije predsjedničkih izbora, a bude li ih vlast „zavlačila“ pripremaju prosvjedne aktivnosti.

„Morat ćemo puno raditi na jesen, bude li opstrukcija naše referendumske inicijative“, poručuje Novosel. I on i Sever ponavljaju kako narod očekuje referendum, a ako referendumsko pitanje dođe do Ustavnog suda i „padne“, bit će jasno da je to „politička odluka“.

Pregovarati se trebalo prije skupljanja potpisa

„Kao što smo birali vrijeme za prikupljanje potpisa, tako ćemo birati vrijeme i za buduće akcije. Nemamo što pregovarati, ispali bismo prevaranti da to sada idemo raditi. O našim zahtjevima moglo se pregovarati prije prikupljanja potpisa“, navodi Sever, nadajući se da taština neće nadići političku mudrost i da će do referenduma doći.

„EU izbori su pokazali da nemaju podršku svih vojnika partije i iz toga bi trebalo nešto naučiti“, veli Sever, podsjećajući da su pred nama i predsjednički i parlamentarni izbori, ali i navodeći da će sindikati znati podgrijati nezadovoljstvo građana.

IZVOR

No Comments

11.7.2019. – INFOGRAFIKA: Vlada pojeftinjuje ovrhe i vraća ih sudovima. Evo ključnih promjena

Vlada RH je na današnjoj sjednici  predstavila i u Hrvatski sabor poslala prijedlog novog Ovršnog zakona.

– Zakon je donošen detaljno i sa širokim krugom konzultacija. Želimo ostvariti nekoliko ciljeva. Uključili smo sud kao dio procesa ovrhe. Drugo, uvodi se i načelo kontradiktornosti. Znatno se smanjuju troškovi, tri puta za sporove niže vrijednosti, a za pet puta za sporove više vrijednosti – rekao je premijer Andrej Planković. Istaknuo je kako je ovo četvrti korak za rješavanje problema blokiranih.

Rezultati su vidljivi. Od 325.000 blokiranih prošle godine, sada ih ima 259.000. Iznos novca u blokadi, bez kamata, bio je 43,7 milijardi kuna, danas je 16,3 milijarde. To su efekti dosadašnjih zakona. S novim zakonom šaljemo poruku da ovom problemu pristupamo na sveobuhvatan način. Čak 87 posto ovrha odnosi se na relativno male iznose duga i temeljem toga smo krenuli u izmjene ovoga zakona – naglasio je premijer Plenković.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković održao je kratku i jasnu prezentaciju svih promjena koje su napravljene u novome zakonu.

-Uskladili smo zakon s presudama EU. Prvo, javni bilježnici u sustavu ne mogu donositi rješenja o ovrsi, a druga promjena je da manjka kontradiktornosti, odnosno da se donose rješenja, a da se ovršenik nije o tome mogao izjasniti – rekao je Bošnjaković.

– Ovrhu vraćamo na sud. Jako je važno – da želimo brzi i ekonomični postupak. To tako i propisujemo. Brzinu temeljimo na automatizmu, propisat ćemo obrasce za podnošenje prijedloga. Klasičan oblik papira više neće postojati. Veliki je broj ovrha danas, a vjerujemo da ih ubuduće neće biti toliko. Važno pitanje je i zaštita dostojanstva dužnika. Sve mjere koje su usmjerene na zaštitu, osnažujemo ih dodano – rekao je ministar Bošnjaković.

Postupak ovrhe postaje jeftiniji jer nekih radnji neće biti.

-Popunjavat će se propisani obrasci. Neće biti potvrde ovršnosti neke isprave, sada imamo sustav donošenja predvidivosti troškova kojih također neće biti. O svemu brine sud i rasteretit ćemo poslodavce i HZMO te će to u budućnosti raditi Fina. Povećat ćemo broj primanja koja ne mogu biti ovršena kao što su božićnice, uskrsnice, regresi, jubilarne nagrade, dnevnice, korištenje privatnog auta u službene svrhe, terenski dodatak i tako dalje.

Prijedlog novogo Ovršnog zakona troškovi postupka koji su prije znali dosezati i 10.000 kuna, sad se drastično smanjuju. Na konkretnom primjeru duga od 5.884 kune dosadašnji trošak postupka iznosio je oko 2.500 kuna, a sada bi trebao iznositi 412 kuna.

Cjelokupnu kratku prezentaciju ministra Bošnjakovića s važnim izmjenama možete pogledati OVDJE.

Ministar financija Zdravko Marić je prije same sjednice Vlade rekao kako bi novi Ovršni zakon trebao uobličiti paket zakona, među kojima su Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Zakon o izmjenama zakona o stečaju potrošača i Zakon o otpustu dugova fizičkim osobama.

– Iz djelokruga Ministarstva financija sad je već godina dana od implementacije dva zakona koja su značajno pomogla problematici ovršenih i blokiranih građana, a donijeli smo i onaj zakon koji se tiče jednokratnog otpisa – kazao je Marić dodavši da su napravljene i promjene u Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je integriran u novi Ovršni zakon. Smatra kako se tim zakonima šalje poruka da je Vlada svjesna problematike i da se svjesno ide u novčani otpis dugova.

IZVOR

No Comments

9.7.2019. – Hrvatska uskoro dobiva prvu novu željezničku prugu nakon 50 godina

U HŽ Infrastrukturi (HŽI) kažu da je sadašnji investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu najveći u povijesti Hrvatske napominjući da je ta tvrtka jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava Europske unije.


Od 2019. do 2023. u željezničku infrastrukturu planira se uložiti 9,3 milijarde kuna, od čega se 59 posto odnosi na projekte sufinancirane iz EU, piše u utorak Večernji list.U HŽ Infrastrukturi (HŽI) kažu da je sadašnji investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu najveći u povijesti Hrvatske napominjući da je ta tvrtka jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava Europske unije. Radi se na 18 kapitalnih projekata u višegodišnjem razdoblju, navodi dnevnik.

Od toga su četiri projekta u fazi izgradnje. Najbliže završetku radova i puštanju u promet jest pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno. A to je prva nova pruga koja je izgrađena u Hrvatskoj nakon punih 50 godina.

U HŽI-ju Večernji list doznaje da bi ta pruga mogla biti puštena u promet 1. rujna. Radovi na toj pruzi, vrijedni 193,5 milijuna kuna, počeli su u prosincu 2015. Na pruzi se trenutačno provodi tehnički pregled za svih pet građevinskih dozvola. Sljedeći tjedan, otkrivaju u HŽI-ju, predat će zahtjev Agenciji za sigurnost željezničkog prometa za puštanje pruge u uporabu.

Radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci, pak, kasne oko dvije godine i to, kako navode u HŽI-ju, zbog stečaja podizvođača radova, nelikvidnosti ostalih članova konzorcija, problema s projektnom dokumentacijom kao i zbog problema pri rješavanju imovinskopravnih odnosa.

Radovi, vrijedni 1,2 milijarde kuna, na toj pruzi počeli su u srpnju 2016., a predviđeni je rok njihova završetka veljača 2022. U tijeku su radovi i na pruzi Zabok – Zaprešić, vrijedni 529 milijuna kuna te na projektu razvoja multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanja s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata u vrijednosti 220,7 milijuna kuna, navodi dnevnik.

Trenutačno su četiri velika projekta u fazi javne nabave. Za prugu Križevci – Koprivnica – državna granica, čiji prihvatljivi troškovi iznose 297 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uložene su bile tri žalbe na natječajnu dokumentaciju.

Zadnju od njih jučer je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave usvojila. Za prugu Vinkovci – Vukovar pak nakon što je odabran izvođač radova – španjolska tvrtka Comsa koja je ponudila 376,3 milijuna kuna, uložene su dvije žalbe koje se još rješavaju. Za projekt Zagrebačko pristanište u luci Rijeka, vrijedan 31,6 milijuna eura, prije nekoliko dana potpisan je ugovor s izvođačem radova SŽ – Železniško gradbeno podjetje Ljubljana. Na nadmetanju za prugu Zagreb – Savski Marof pak pristigla samo jedna ponuda, i to konzorcija Swietelsky – Dalekovod u iznosu od 379 milijuna kuna.

U HŽI-ju kažu da ta ponuda premašuje procijenjenu vrijednost radova te da će se nakon konzultacija sa Svjetskom bankom, čijim se kreditom financira taj projekt, donijeti odluka o poništenju nadmetanja ili odabiru izvođača.

Veliki projekti izgradnje i modernizacije dionica koji su u fazi projektiranja i izrade studijske dokumentacije su Dugo Selo – Novska, Hrvatski Leskovac – Karlovac, Škrljevo – Rijeka – Jurdani, Oštarije – Škrljevo, Karlovac – Oštarije, Lepoglavska spojnica, čvorište Zagreb, Oštarije – Knin, Knin – Split i Okučani – Vinkovci, piše Večernji list.

IZVOR

No Comments