Posts Tagged obavijesti

29.8.2020. – STRUČNJAK ZA DNEVNO: Evo što pad BDP-a znači za život građana! ‘Hrvatska treba drastično smanjenje poreza i velike reforme’!

Hrvatskom je odjeknula vijest o padu BDP-a od 15.1% u ovom kvartalu. Posljedice zatvaranja ekonomije polako dolaze na naplatu, a kako će se to odraziti na svakodnevni život građana, za Dnevno je objasnio ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Guste Santini. Poručio je kako država treba intervenirati i spasiti gospodarstvo ne mareći za proračunski deficit, a predviđa veliku nezaposlenost. Smatra kako bez ozbiljnih poreznih rasterećenja i reformi nema značajnog oporavka.

Objavljeno je kako Hrvatska ima pad BDP-a od 15,1%. Što će to značiti za građane i kakav rasplet situacije možemo očekivati? Hoće li doći do velike nezaposleni?

“BDP je pao 15,1%, a u prvom kvartalu smo imali rast 0,4%, a istovremeno su se čuvala radna mjesta vladinim potporama, iako je gospodarstvo već imalo ozbiljnih problema. Bilo je rečeno da pravo na tu pomoć imaju samo tvrke koje imaju pad prihoda od 20%. Govorilo se stotinama tisuća ljudi koji imaju pravo na tu naknadu. Već to je znak disbalansa kad je tako velik broj ljudi imao pravo na naknadu u gospodarstvu koje zapošljava oko milijun ljudi. Dakle oko pola tvrtki je imalo pad prihoda više od 20%. Iako Državni zavod za statistiku najavljuje da su moguće korekcije tih veličina, te veličine odnosno pad od 15,1% nije tako velik. Imali su u vidu broj djelatnika u tvrtkama koje su imalo pravo na naknadu. E sada, Zdravko Marić je jasno dao doznanja da ta priča ne može ići dalje i da se takoreći, neće moći subvencionirati plaće u iznosu od 4 tisuće kune i sada će se morati tražiti neke druge mjere. Drugim riječima, Ministarstvo financija u ovom trenutku ne raspolaže dovoljnim sredstvima da se kvalitetno odredi prema krizi u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Prevedeno, to znači da bi uskoro mogli krenuti otkazi i da bi broj nezaposlenih uskoro mogao početi ozbiljno rasti. Jasno, kada ljudi postanu nezaposleni dobivaju neku pomoć, a ta pomoć će biti sve manja i manja. Na koncu, ljudi postaju socijalno ugroženi. Ako velik broj građana s niskim plaćama ili onih koji će dobiti otkaz, a ne raspolažu s ušteđevinom, prirodno je za očekivati da će ti ljudi imati ozbiljnih socijalnih problema. Prema tome, broj siromašnih i socijalno ugroženih bi se mogao rapidno povećavati.”

Hoće li porasti troškovi života? 

 “Što se tiče značajnijeg  poskupljenja troškova života, ne očekujem da će se to dogoditi. Mi smo na jedinstvenom tržištu i robe ima u izobilju. Problem je što pada i što će padati potražnja. Ljudi troše sve manje i racionaliziraju. Manja potražnja, naravno znači, manje šansi da se održi zaposlenost. Dakle, počinje negativna spirala. A ova priča o tome kako se treba okrenuti gospodarstvu i kako ne treba dozvoliti da se ovisi u uvozu, to su priče za malu djecu. Nikakva se proizvodnja ne može pokrenuti preko noći. Dakle, mi ćemo stagnirati. Gospodarstvu treba velika financijska injekcija da se to gospodarstvo održi, a očito u proračunu novca nema niti će ga biti.

Santini nadodaje kako Vlada u rješavanju ove krize ne smije robovati proračunskom deficitu te pozica građane da podrže značajne reforme i drastično smanjenje poreza.

“S obzirom na sve, ja sam pesimističan. Vjerojatno je u stvarnosti došlo i do većeg pada proizvodnje. Ovo su prvi podaci koji će se još peglati i čistiti. Ako ovo jesu točni podaci, znači da ćemo u slijedećem kvartalu još više pasti, a situacija još ozbiljnija. Možda pad neće biti 15.1%, ali sigurno preko 10% i to će stvoriti još lošije pretpostavke za oživljavanje gospodarstva. To je jedna makro slika. A mikro slika je još gora. S obzirom na odnos fiksnih i vanrednih troškova hrvatsko gospodarstvo će završiti s gubitkom. To znači da ljudi koji vode posao i koji su investirali, neće dobiti prinos za svoj kapital. Njihova će se imovina smanjiti. Doći će do još većeg pesimizma, a cijela stvar će se usložniti. Neimaština će se bitno povećati i broj socijalno ugroženih će se bitno povećati. Da bismo to riješili, moramo zaista odlučno krenuti u reforme i s druge strane zaboraviti na proračunski deficit. Gospodarstvo se mora sačuvati i mora se sačuvati socijalna stabilnost zemlje. Ako će se robovati proračunskom deficitu, bojim se da će stvar biti još teža i stvar bi mogla jako podsjećati na ono što smo imali 2008/2009. godine”, govori nam Santini te podsjeća kako država ima dužnost brinuti o svojim obveznicima.

“Dakle, treba ići u veći javni dug da se sanira gospodarstvo dok ne krenu bolji dani. Država bi trebali uložiti u privatni sektor. Ako država zabrani nekome da radi, onda im treba nadoknaditi štetu. Više nije bitno je li naše gospodarstvo ovisi u uslužnim djelatnostima. Bitno je da je to tako i da imamo kapacitete koji su neiskorišteni i da će turistički sektor završiti s gubicima. Kada je takva situacija, država mora pomoći svome gospodarstvu. Ako država ima pravo naplaćivati poreze, onda se ona mora brinuti o svojim poreznim obveznicima. To je temeljno načelo. Ako porezni obveznici nemaju novaca, a nemaju novaca jer će ostvariti gubitke, onda treba zaustaviti poreze. Rekao sam već u 7dnevno, da je potrebno napraviti moratorij na porezne obveze i dogovoriti s bankama da država preuzme kredite za najugroženije. Međutim, mi to nismo napravili. Sada kada se skinu svi ovi moratoriji, nastupit će eksplozija. Onog momenta, kada banke budu mogle naplaćivati  svoja potraživanja, oni koji neće moći platiti, naći će se u neobranom grožđu. Država bi se trebala aktivnije odrediti. U prvom planu ne smije biti javni dug nego socijalni mir i očuvanje gospodarstva.

Hrvatska u odnosu na EU stoji loše jer već sad imamo među najmanjim dohodcima po glavi stanovnika. Za očekivati je da će takva zemlja teže iznijeti krizu. Ovo stanje ogolit će našu ekonomsku stvarnost. Hrvatska treba provesti ozbiljne porezne reforme koje kod nas nikada nisu cjelovite, to su uglavnom glancanja. Treba provesti i reformu javne uprave, treba racionalizirati državu i dramatično smanjiti poreze”.

“Pozivam građane da traže i podrže ozbiljne reforme”, zaključuje Santini. 

IZVOR

No Comments

28.8.2020. – Hrvatski BDP pao rekordnih 15,1 posto

HRVATSKO gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.

Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.

Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

Oštar pad potrošnje, investicija, izvoza…

Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala osobna potrošnja.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godišnjoj razini.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. 

Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini – uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.

U drugom je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjoj razini.

Podaci slabiji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto.

To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.

DZS je u izvješću poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

“Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, poručio je DZS.

Teške posljedice lockdowna

Rekordan pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju izravna je posljedica karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo “zaključano”, a gospodarska je aktivnost svedena na minimum. Uslijedilo je postupno “otključavanje” gospodarstva, tijekom kojeg su restriktivne mjere ublažavane, ali mnoge tvrtke to nisu ni dočekale, s obzirom na to da su u vrijeme lockdowna u potpunosti ostale bez prihoda.

Rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina. Naime, u prva tri mjeseca koronakrize, koja se najvećim dijelom odnose upravo na drugo tromjesečje, u Hrvatskoj je, kako su pokazali podaci, ugašeno oko 50.000 radnih mjesta.

“Otključavanje” gospodarstva i početak kakve-takve turističke sezone ublažilo je utjecaj koronakrize na tržište rada, no poduzetnici već najavljuju da će mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpuštati radnike, pa čak i staviti ključ u bravu. Uostalom, najave otkaza zbog koronakrize posljednjih dana stižu čak i iz velikih kompanija, kakva je Ina. 

Počeo val rezanja plaća u privatnom sektoru

Iako službena statistika to još ne pokazuje, u privatnom je sektoru u drugom tromjesečju počeo i val rezanja plaća. Taj će se proces, upozorili su ekonomisti, vjerojatno ubrzati na jesen, kada bi se mnoge tvrtke mogle naći pred izborom rezanja primanja zaposlenih ili davanja otkaza. Što se javnog sektora tiče, vlada je u njemu, čini se, odabrala strategiju “zamrzavanja” plaća, odnosno nepovećavanja plaća, koje je lani dogovorila sa sindikatima, u ovoj godini. Dio ekonomista smatra da će se Banski dvori za sličnu strategiju odlučiti i u sljedećoj godini, odnosno sve dok bude trajala kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa. 

Otkazi i manje plaće građanima ruše životni standard građana kojima zbog toga ostaje manje novaca za potrošnju. K tome, manji broj raspoloživih radnih mjesta otežavaju nezaposlenima pronalazak novoga posla te im slabe i uvjete novog zapošljavanja.

Poduzetnici traže hitne reforme

Financijsku poziciju građana donekle su olakšale mjere države i banaka, poput zaustavljanja ovrha ili moratorija na kredite. K tome, država je mjerama isplate potpora za plaće zaposlenih pokušala očuvati što je moguće više radnih mjesta. Potpredsjednik vlade i ministar financija  Zdravko Marić nedavno je ocijenio da je koronakriza dosad državne financije stajala oko 20 milijardi kuna. U prvoj polovici ove godine proračunski je manjak, kako su pokazali podaci Ministarstva financija, iznosio gotovo 17 milijardi kuna. 

Ipak, upozoravaju ekonomisti, sve to nije dovoljno za borbu s krizom ovakvih razmjera. Stoga poduzetnici i ekonomisti od vlade traže da konačno krene u reforme koje će u Hrvatskoj stvoriti bolje okružje za poslovanje i bazu za rast standarda.

IZVOR

No Comments

27.8.2020. – Ministar Butković: U željeznicu se ulaže 1,5 milijardi eura…

Ministar mora, prometa i infrastrukture obišao je radove na obnovi željezničke pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof, naglasivši da je to dio velikog investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu

Vrijednost obnove pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof je gotovo 366 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega se veći dio financira iz kredita Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Radovi na obnovu te pruge započeli su u svibnju, a ministar Oleg Butković je radove danas obišao s predstavnicima HŽ Infrastrukture, izvođača radova tvrtke Swietelsky te predstavnicima općine Brodovec i grada Zaprešić. 

Ugovor o radovima potpisala je HŽ Infrastruktura u veljači ove godine s hrvatskom podružnicom austrijske tvrtke Swietelsky, s rokom izvođenja od 27 mjeseci od dana sklapanja ugovora, što znači da bi u ljeto 2022. pruga trebala biti gotova.

Dionica pruge od Savskog Marofa do Zagreb Zapadnog kolodvora, ukupne dužine oko 18 kilometara, najfrekventniji je željeznički pravac u Hrvatskoj, jer njime u prosjeku dnevno prođe oko 160 vlakova, a nalazi se i na koridoru RH1, koji je izuzetno važan za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.

Obnova će, kako se očekuje, osnažiti tu prugu, uz povećanje razine sigurnosti i brzine vlakova na 120 kilometara na sat, a bit će veća i nosivost pruge, dok bi se troškovi održavanja pruge trebali smanjiti.

Veliki investicijski ciklus u promet

Ministar Butković je prilikom obilaska radova u Savskom Marofu naglasio kako se s još jednim velikim gradilištem u blizini, obnovom pruge Zaprešić-Zabok, samo na toj mikrolokaciji ulaže oko 900 milijuna kuna u obnovu željeznice.

“Raduje me da radovi idu dobro na obje lokacije, a danas smo došli vidjeti specijalizirani stroj za donji ustroj pruge”, rekao je Butković.

Predstavnik tvrtke izvođača radova Zvonko Dundović objašnjava da se radi o stroju-vlaku koji podiže stare tračnice i pragove te drobi kamenje ispod njih. Nakon toga slijedi postavljanje novih temelja od kamenja i vapnenca za nove tračnice i pragove, koji će sada biti betonski, a ne više drveni (hrastovi) jer su skupi. Nove tračnice za ovu prugu nabavit će se iz Austrije, a stare će se što se može upotrijebiti, dok će se drveni pragovi ekološki zbrinuti, kazao je Dundović.

Ministar Butković je najavio nastavak ulaganja u željeznicu i u idućima godinama, a idući tjedan bit će potpisan i ugovor za nabavu nova 22 vlaka za HŽ Putnički prijevoz, projekta čija je vrijednost više od milijardu kuna.

I time će, uz sve infrastrukturne investicije, Hrvatska kroz nekoliko godina dobiti moderan željeznički sustav kakav treba imati, kazao je Butković, dodajući kako je dobro što se krenulo i s natječajem za prvu dionicu nizinske pruge do Rijeke Hrvatski Leskovac-Karlovac, za što su osigurana sredstva i očekuje da će se do kraja ove godine biti izabran izvođač.

Po podacima koje je iznio ukupno je promet u dosadašnjem dijelu ove godine na razini oko 50 posto prošlogodišnjeg, pri čemu cargo željeznički, pa i putnički promet, kaže, nisu imali velike štete jer se u koroni čak i više tražio taj vid promet.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastukture Ivan Kršić istaknuo je da radovi na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof dobro napreduju, uz napomenu da je ta pruga zadnji puta remontirana 1974. godine. 

Osim te, trenutno je veća aktivna investicija, vrijednosti 324 milijuna eura bez PDV-a, na pruzi Križevci-Koprivnica-državna granica, a idući tjedan kreće i natječaj za prugu prema Rijeci, čija je vrijednost oko 330 milijuna eura, rekao je Kršić.

Zadovoljstva radovima izrazili su i načelnik općine Brdovec Alen Prelec i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, koji su naglasili da će to poboljšati prometne i gospodarske uvjete života u tom području.

Turk ne očekuju da će radovi znatno usporiti promet prugom kada na jesen krene i škola, iako se i međunarodni i domaći i putnički i teretni promet odvija samo jednim kolosijekom, dok se na drugom radi.

IZVOR

No Comments

23.8.2020. – Ministar Butković: ‘Sad su nam dominatne željeznice i radi se na tome da do 2030. budu moderne i suvremene’

Turisti odlaze, ali i dolaze. Kolovoz je iznad očekivanja. Prema najnovijim podacima Hrvatska je ostvarila 68 posto lanjskog prometa. 

To zapravo znači da je u 22 dana kolovoza u zemlju stiglo 2,3 milijuna turista. Ostvareno je 17 milijuna noćenja. 

To znači da se svaki turist u kolovozu na Jadranu odmarao punih osam dana. 

RTL-ov reporter Ilija Radić razgovara s ministrom mora, prometa i infrastruktura o zaradi, Olegom Butkovićem u Novom Vinodolskom.

“Moram reći da su rezultati iznad očekivanja, nismo očekivali da će niti tamo kompletni rezultati u turizmu, ali i na autocestama biti dobri kao što su sada. Mi smo od početka godine do 16. kolovoza u odnosu na prošlu rekordnu godinu, negdje na 28,5 posto manje po broju vozila, a negdje oko 30 posto prihoda u odnosu na prošlu godinu. Ukupno oko 1,4 milijarde kuna bez PDV-a naplaćeno cestarine, nije bilo sezonskog povećanja cestarina tako da i to treba pribrojati u taj pad prihoda. U svakom slučaju rezultati su iznad očekivanja. 

Hrvatske autoceste i autocesta Rijeka-Zagreb i čitav cestovni sektor su prošli restrukturiranje pa smo si tu olakšali prije dolaska koronakrize što se tiče vraćanja kredita tako da je stabilno i sve je u redu. Nastavljaju se investicije i gradnju pc koridora i izgradnju autocesti koja ide od Križišća prema Žutoj lokvi, jedan se taj dio počinje graditi tako da ni investicije neće doći u pitanje”, rekao je Butković.

Otkrio je i kakva je situacija s Pelješkim mostom.

“Pa bilo je određenih problema. Imali smo problema s odlaskom nadzornim inženjera u Kinu, to je bilo negdje u lipnju. Isto tako i s dolaskom kineskih radnika, zavarivača, koji su trebali doći, taj problem je sada riješen. Nadzorni inženjeri su otišli u Kinu, radnici su ovdje, prošli su 15 dana karantene. Radovi na svim fazama Pelješkog mosta idu dobro tako da očekujemo da će situacija biti stabilna kao i do sada. Što se tiče rokova, ja sam optimist.

Mislim da neće biti velikih kašnjenja, naravno tu moramo uzeti u obzir i činjenicu da ne znamo što će se događati u jesen, ali radimo sve da olakšamo funkcioniranje i radnika i karantene… Tu je jako dobra surandnja i s MUP-om, tu ima naravno radnika koji ne dolaze samo iz Kine nego i iz BiH. Teško mi je reći točan dan kad bi to trebalo biti, ali ono što očekujem je da ćemo negdje do sezone 2022. otvoriti i most i voziti se cestama po Pelješcu”, rekao je Butković.

Prioritet će biti željeznice

Kazao je i koliko će od 22 milijarde od EU-a otići u resor tog ministarstva i koji su prioriteti.

“To još uvijek u ovom trenutku ne znamo. Naravno infrastruktura i infrastrukturni projekti, osim toga što su već sada spremni i što već sada ulažemo oko 1,5 milijardi eura u željeznice i čitav niz infrastrukturnih projekata, što je dobro i zbog gospodarstva i zbog BDP-a. Tih 22 milijarde ćemo iskoristiti i za velike infrastrukturne projekte, najviše u željeznici. To je ono što nas očekuje, gradnja na mediteranskom koridoru, nabavku novih vlakova…

Čitav željeznički sustav i obnova će biti dominantna u narednih 10 godina. Nismo mogli u isto vrijeme graditi i autoceste i željeznicu, nismo bili financijski sposobni za to. Međutim europski fondovi i činjenica da i ovih 22 milijarde treba iskoristiti da HŽ infrastruktura radi projekte, dio inženjera je došao i iz HAC-a u HŽ da rade na tome da do 2030. bude željeznica moderna i suvremena kakva treba biti”, zaključio je ministar.

IZVOR

No Comments

21.8.2020. – Rad od kuće izlika je za dublje prekrajanje Zakona o radu

Vlada, kao što je HDZ najavio svojim predizbornim programom „Sigurna Hrvatska“, kreće u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isključivo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od kuće (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstva. Potvrđeno nam je to iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOS).

„Regulacija rada na izdvojenom radnom mjestu samo je jedan od instituta kojega, u svjetlu potrebne modernizacije radnog zakonodavstva, planiramo razmotriti u konzultacijama sa socijalnim partnerima“, među ostalim nam je na upit odgovorilo ministarstvo.

Za sada, međutim, u ministarstvu ne žele javno govoriti o detaljima instituta radnog zakonodavstva koje planiraju „otvoriti“ u razgovorima sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima.

„O sadržaju i opsegu budućih izmjena Zakona o radu moći ćemo se izjasniti tek kada razmotrimo određene prijedloge i moguća rješenja koja planiramo implementirati u zakonodavstvo“, navode.

Na tragu predizbornog programa HDZ-a

Predizbornim programom HDZ je najavio da u dogovoru sa socijalnim partnerima planiraju redefinirati radno zakonodavstvo kako bi „stvorili kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, smanjili administrativno opterećenje rada i osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu poduzetnika i radnika“.

Naveli su, pritom, kako će poticati „inovativne oblike rada“, poput rada od kuće, kako bi „kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potakli demografsku obnovu Hrvatske“.

Na tom je tragu i objašnjenje resornog ministarstva.

Zbog promjena koje se, uslijed digitalizacije poslovnih procesa, uvođenja modernih tehnologija i načina obavljanja poslova, već događaju u svijetu rada, navode iz resornog ministarstva, potrebno je i zakonom prepoznati pojavu novih oblika zapošljavanja i rada te istovremeno radnicima osigurati dostojne radne uvjete.

„Mogućnosti koje izviru iz tehnološkog napretka treba iskoristiti u cilju proširivanja aktivne participacije na tržištu rada, ali i učiniti sve da se, uslijed prilagodbe radnog zakonodavstva takvim promjenama, na tržištu rada spriječe diskriminacija i prekarni radni uvjeti“, poručuju iz MRMSOS-a za koji „nova pravna regulativa trebala bi predstavljati i poticaj rastu gospodarstva kroz uvođenje mogućnosti za bolju organizaciju rada koja utječe na veću produktivnost“.

Ujedno je to i odgovor na naš upit koji se odnosio na ostale institute ZOR-a, poput otkaznih rokova, otpremnina, otkaza ugovora o radu, koji bi uz rad na daljinu mogli biti predmet razgovora s ciljem daljnje fleksibilizacije zakonskih odredbi.

Iako iz resornog ministarstva poručuju kako treba učiniti sve da se promjenama radnog zakonodavstva spriječi diskriminacija na tržištu i nesigurni oblici rada, iskustvo je pokazao da fleksibilizacija radnih odnosa povećava broj radnika u nesigurnim oblicima rada.

Hrvatska je vodeća članica EU po broju radnika u nesigurnim oblicima rada

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je vodeća članica Europske unije po broju radnika u nesigurnim oblicima rada, odnosno prekarnom radu. Zadnje značajnije izmjene ZOR-a stupile su na snagu u kolovozu 2014. godine, a njihov efekt vidljiv je od 2015. godine. Od tada udio prekarnih radnika raste.

Tako je udio prekarnih radnika u ukupnom broju radnika u Hrvatskoj 2015. godine bio 6,7 posto da bi u 2016. godini skočio na 8,7 posto. Od 2017. do kraja 2019. godine udio radnika u nesigurnosti, što je bila i posljedica nedostatka radne snage, lagano je padao sa 7,1 do 6,1 posto.

Istodobno je na razini EU27 udio prekarnih radnika bio od 2015. do 2018. bio 2,6 posto da bi na kraju 2019. godine pao na 2,5 posto.

Europska statistika pokazuje i da je Hrvatska u samom vrhu i prema broju radnika s privremenim radom, a njihov udio je također značajno porastao od 2015. godine i fleksibilizacije radnih odnosa.

Nastavak pokušaja izmjena iz ožujka

Budući razgovori o izmjenama radnog zakonodavstva nastavak su neuspjelih pokušaja vlasti iz ožujka kada je pripreman novi propis radnog naziva Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19. Snažna reakcija javnosti te oštro pismo koje je, u tom trenutku zemlji koja je predsjedala Vijećem EU, uputila Europska konfederacija sindikata (ETUC), Vladu je spriječilo u namjeri te je objavila da odustaje od donošenja posebnog zakona.

No, mjesec dana kasnije javnosti se obratila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dramatičnim priopćenjem u kojem traže hitne izmjene ZOR-a. Naveli su kako radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka. Tražili su i bolje definiranje rada na izdvojenom mjestu rada, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja, ali i raskida ugovora o radu.

Međutim, HUP je istog dana kada je uputio dramatično priopćenje, prestao inzistirati na promjenama.

Sve teme koje je HUP spominjao i koje su dijelom bile sadržaj posebnog zakona kojeg je Vlada pripremala, međutim, našle su se u predizbornom programu HDZ-a, a naći će se i na stolu s otvaranjem razgovora o Zakonu o radu. Jasno je to i iz odgovora resornog ministarstva na naš upit.

Potreba za Nacionalnim kolektivnim ugovorom

Sindikalna strana je već ranije u razgovorima s poslodavcima i predstavnicima vlasti predlagala da se moguća otvorena pitanja reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu riješe posebnim dokumentom, Nacionalnim kolektivnim ugovorom. Taj prijedlog sindikati iznose i sada (N1).

„Točno je da je prijedlog za mogućnost sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi obvezivao sve radnike i poslodavce u Republici Hrvatskoj upućen od strane sindikata. Međutim, o istome još nisu provedene formalne konzultacije sa socijalnim partnerima“, navode u resornom ministarstvu objašnjavajući kako je vladina strana „spremna razmotriti svaki obrazloženi prijedlog pa tako i ovaj“.

No, kako „potrebne konzultacije nisu još provedene“, u Ministarstvu rada se o takvom rješenju problema, kako navode, nisu u mogućnosti precizno očitovati.

Na naše pitanje je li regulaciju rada na izdvojenom radnom mjestu moguće ugovoriti Nacionalnim kolektivnim ugovorom nisu odgovorili.

U Hrvatskoj za sada nema kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, već se mahom sklapaju kućni kolektivni ugovori, odnosno ugovori na razini poduzeća te granski kolektivni ugovori na razini djelatnosti.

Međutim, u prošlosti Hrvatskoj kolektivni ugovori na nacionalnoj razini nisu bili nepoznanica. Tako su 1992. godine tadašnje sindikalne centrale – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Konfederacija nezavisnih sindikata – s Hrvatskom gospodarskom komorom sklopile Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo. Potom je i Koordinacija hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća s vladom sklopila Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća (Narodne novineSindikalna akcija).

Nakon što je 1993. godine osnovan HUP kao dobrovoljna organizacija poslodavca, sindikati su s njima pregovarali. U ožujku 1995. godine tako je sklopljen Osnovni nacionalni ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća kojeg je osim sindikata i HUP-a potpisala i vlada. Njime se, među ostalim, poticalo kolektivno pregovaranje i tarifna autonomija.

Prvi Zakon o radu u Hrvatskoj donesen je 1995. godine, a na snagu je stupio godinu dana kasnije. Od tog vremena na ovamo gospodarski sindikati su se koncentrirali na pregovaranje s granskim udrugama HUP-a, odnosno na pregovaranje s poslodavcem na razini poduzeća.

Uvjeti pandemije onemogućavaju industrijske akcije

No, i u novije vrijeme bilo je inicijativa za sklapanjem Nacionalnog kolektivnog ugovora pa je takav zahtjev 2005. godine uputila Udruga radničkih sindikata tražeći da se dokumentom uglave minimalna materijalna prava radnika. Ta ideja, međutim, nije prošla niti u sindikalnim krugovima.

Pitanje je hoće li se sindikati u budućim razgovorima s predstavnicima vlade i poslodavaca uspjeti izboriti za elegantnije rješenje, koje ne bi značilo dublje zadiranje u radno zakonodavstvo. Pandemija uzrokovana koronavirusom na ruku ide i Vladi i poslodavcima jer u uvjetima zdravstvene nesigurnosti koja bi se s dolaskom hladnijih dana, kada su respiratorne bolesti učestalije, mogla pogoršati, teško da će sindikati moći organizirati industrijske akcije protiv drastičnijih izmjena radnog zakonodavstva.

IZVOR

No Comments

  • (Hrvatski) Iz medija

    Sorry, this entry is only available in Hrvatski.