Posts Tagged obavijesti

30.4.2020. – Prvosvibanjska poruka

Ove godine 1. svibnja zatekao nas je u situaciji globalne pandemije bolesti COVID-19. Vrijeme je zabrana svih vrsta okupljanja gdje je više od pet osoba pa tako ove godine nema niti tradicionalnog organiziranja javnih prosvjeda, nema tradicionalnih prosvjednih povorki, kao i okupljanja radnika i njihovih obitelji na zajedničkim druženjima na raznim uobičajenim prvosvibanjskim odredištima. No zbog toga što nema okupljanja ne znači da se stanje radničkih prava poboljšalo, već upravo suprotno, a čemu i sami svakodnevno svjedočimo.

Tijekom ovog vremena, tijekom ove krize, isplivali su razni pritisci i nepravilnosti, razna kršenja radničkih , pa i šire, ljudskih prava. Među njima su i slanja radnika na prisilno korištenje godišnjeg odmora, umanjenja plaća i materijalnih prava, gubitci zaposlenja, ali i nepostojanje dovoljne količine zaštitne opreme i sredstava za radnike koji moraju dolaziti na posao i raditi u takvim opasnim uvjetima izloženosti zarazi. Tu je i snažan pritisak poslodavaca i kapitala za „otključavanje zaključanog gospodarstva“ kojemu se, vidimo, politika pokorava i kojemu popušta, a slijedom toga i povratak većine radnika na posao i ponovno pokretanje nastave za niže osnovnoškolske razrede, pri čemu se odgovornost za upućivanje ili neupućivanje djece u školu pilatovski sa vlasti pokušava prebaciti na njihove roditelje. Uz sve, i mnogo toga nenavedenog, stigla je očekivano ponovno i HUP-ova inicijativa za izmjene (čitaj: fleksibilizaciju) ZOR-a. Prošle smo godine u ovo vrijeme branili mirovinski sustav prikupljanjem potpisa za referendum građana. Skupili smo toliko potpisa da smo ga obranili i bez referenduma. Vlast je u cjelini prihvatila naše prijedloge i u skladu s njima izmijenila zakon.

Ove nas godine očito nakon 1. svibnja očekuje obrana Zakona o radu. Niz minulih godina, pa i ove, sa raznih poslodavačkih strana dolaze zahtjevi i razne inicijative za umanjenje radničkih prava i fleksibilizaciju sustava rada. Ove godine to čine pod opravdanjem i krinkom bolesti COVID-19. Dugogodišnje iskustvo nas uči da im to ne smije proći. Poručili smo im da, kad je riječ o radu od kuće, možemo nastaviti tamo gdje smo stali prije koju godinu, neovisno o sadašnjem stanju. Ali ni o kakvim drugim izmjenama Zakona o radu ne može i ne smije biti govora. Ako se razgovori o izmjenama Zakona o radu i otvore, onda se oni, zbog stanja u Hrvatskoj, velikog broja iseljenih i katastrofalne demografske situacije, mogu voditi samo i jedino o defleksibilizaciji, a nikako o daljnjoj fleksibilizaciji.

Zato, ovoga 1. svibnja, u ovako izmijenjenim okolnostima, skupljajmo snagu za organiziranje zajedničkog snažnog otpora bilo kakvom pokušaju umanjenja radničkih prava kroz izmjene ZOR-a ili donošenje nekog novog zakona kojim bi se to željelo postići zaobilaznim putem. To nećemo postići nikakvim drugim sredstvima osim živom silom i snagom organiziranih članova sindikata i širokom potporom građana.

Želim Vama i Vašim obiteljima puno zdravlja, strpljenja, ali i odlučnosti i snage za sve ono što bi moglo uslijediti nakon ovog blagdana i u nadolazećem vremenu.

Sretan Vam 1. svibnja, Praznik rada kojemu ni ova opaka bolest i izolacija ne mogu i ne smiju oduzeti pravo veličati i slaviti čovjeka, radnika i njegov rad. Odmorite se, koji mognete i ne morate raditi ovoga 1. svibnja, ali svi budite budni i spremajte se za ono što bi moglo uslijediti, a što moramo spriječiti svim silama. Poslodavci i vlasti mogu zajedničkim snagama pokušati krenuti u pravcu tih traženih izmjena, ali moraju znati i osjetiti da ih na tom putu mi spremno čekamo i nećemo ih pustiti dalje. Njihov uspjeh ne ovisi toliko o njima, koliko upravo u našoj odlučnosti i snazi da ih zaustavimo. Na nama su odgovornost i obveza ne samo prema nama samima, nego i našoj djeci i svim generacijama koje dolaze. Tu obvezu ne smijemo zanemariti ni iz kojeg razloga pa niti zbog ove pandemije i izolacije. Jednostavno ju moramo izvršiti jer za nas upravo zbog naše odgovornosti ni nema drugog načina i drugog puta.

S poštovanjem

Krešimir Sever
Predsjednik

IZVOR

No Comments

27.4.2020. – Onima koji su sada morali uzeti godišnji poslodavac taj odmor mora platiti i ne smije ih tjerati da ga naknadno odrađuju

Radnik kojeg je poslodavac uputio na godišnji odmor zbog smanjivanja gospodarske aktivnosti, odnosno zabrane rada temeljem odluka Stožera civile zaštite u jeku epidemije koronavirusa, ima pravo na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o radu (ZOR) u tom je pogledu jasan i propisuje da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.


Naknada koja se za godišnji odmor isplaćuje najmanje je u visini radnikove „prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad)“.Najmanje četiri tjedna plaćenog odmora godišnje

Radnik, kako propisuje ZOR, ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i to u trajanju od najmanje četiri tjedna. Pritom se, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora od zakonski propisana minimalna četiri tjedna.

„Može li poslodavac uzeti sav godišnji odmor, za koji veli da nam neće platiti, i kada se počne raditi da ćemo mu morati sve ove sate odrađivati?“, zanimalo je našu čitateljicu. Odredbe ZOR-a o godišnjem odmoru jasno kazuju kako poslodavac radniku ne može “uzeti” godišnji odmor, treba mu ga platiti, a kako je zakonom propisano pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, radnik iskorišteni godišnji odmor ne treba naknadno odraditi.

ZOR propisuje i da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor mora se isplatiti samo u slučaju kada radniku prestane ugovor o radu, a dok je radio nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava još je sredinom prošlog mjeseca donijelo niz mišljenja vezanih uz radni odnos u okolnostima proglašene epidemije Covid-19. Kada je riječ o godišnjim odmorima, naveli su kako „poslodavac može donijeti odnosno prilagoditi raspored korištenja godišnjih odmora radnika novonastaloj situaciji“, pri čemu i dalje postoji obaveza primjene ZOR-a u „pogledu savjetovanja i obavješćivanja radnika o istom“. Zakonski se raspored godišnjih odmora donosi do kraja lipnja tekuće godine, a radnik o korištenju godišnjeg odmora treba biti informiran 15 dana prije njegova početka.

I obustavu rada u izvanrednim okolnostima treba platiti

Nakon preporuka da se u epidemiji koronavirusa pokuša organizirati rad od kuće gdje je to moguće, mnogi su poslodavci posegnuli i za slanjem radnika na godišnji odmor i pitanje je u kojoj su mjeri pritom poštivani zakonski rokovi. Dio radnika koristio je ili koristi preostale dane godišnjeg iz prošle godine, no, ima i onih kojima je „načet“ ovogodišnji odmor.

Dodatno objašnjenje vezano uz godišnje odmore u vrijeme epidemije koronavirusa resorno ministarstvo dalo je na upit Nezavisnih hrvatskih sindikata (mišljenje se može vidjeti ovdje). Podsjećaju da poslodavac raspored godišnjih odmora treba imati napisan najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu.

„Ukoliko se bilo na strani radnika bilo poslodavca, primijene okolnosti zbog kojih nije moguće da se godišnji odmor koristi kako je utvrđeno rasporedom, dogovorom poslodavca i radnika (ili samo odlukom poslodavca) moguće je godišnji odmor koristiti i u drugačijem rasporedu od utvrđenog, ali uz obvezu poštivanja roka od 15 dana u kojem poslodavac mora radnika obavijestiti o trajanju te razdoblju korištenja istog“, navodi se u mišljenju Ministarstva rada koje ističe i da njihovo mišljenje o određivanju rasporeda korištenja godišnjih odmora za vrijeme epidemije Covid-19, „ni na koji način nije uputa poslodavcima da radnicima u razdobljima zabrane rada pojedinih djelatnosti, odrede raspored korištenja godišnjih odmora u tom terminu, već je to navedeno kao mogućnost“.

Korištenje godišnjeg odmora u epidemiji koronavirusa nije jedina opcija na raspolaganju poslodavcima. Zakonom se propisuje i kako postupati u razdobljima u kojima se „ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu“, odnosno u situacijama kada je došlo do prekida radnog procesa krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. U tim slučajevima radnik ima pravo na naknadu plaće na teret poslodavca.

„Uzimajući u obzir kako poslodavac snosi rizike poslovanja, on sam mora procijeniti kako će u novonastalim izvanrednim okolnostima postupiti, odnosno koju mogućnost uređenja radnih odnosa će izabrati“, navodi resorno ministarstvo dodajući kako je „opravdano očekivati da će epidemija popustiti, poslovni procesi morat će se nastaviti odvijati nesmetano, a potrebno će se biti i pridržavati rokova propisanih odredbama Zakona o korištenju godišnjih odmora“.

 

IZVOR

No Comments

22.4.2020. – Poruka Međunarodne konfederacije sindikata povodom 1. svibnja: Jedan svijet: radna mjesta, prihodi, socijalna zaštita

Dok pandemija bolesti Covid-19 u svijetu stvara kaos, svjedoci smo najvećoj solidarnosti u ljudskoj povijesti.
Zatvaranje i ograničenja prisutni su kod većine svjetskog stanovništva kako bi se zaustavio brzo širenje virusa unutar zajednica i zaštitili stariji i oni sa postojećim zdravstvenim problemima. Gospodarski i socijalni učinci stavljanja na čekanje života i gospodarstva poremetili su svijet rada u kojemu niže plaćeni radnici sa nesigurnim poslovima nose teret krize u previše zemalja. Fokus odgovora na pandemiju s pravom je na ograničavanju i ublažavanju posljedica i potpori radnicima u sektorima zdravstva i skrbi koji su na prvoj crti obrane i onima u drugim ključnim sektorima.

Na svakom radnom mjestu svuda u svijetu vodi se borba protiv širenja virusa.

1. svibnja pozdravljamo radnike u sektorima zdravstva, skrbi i drugim sektorima na prvoj crti, čiji je posao ključan za spašavanje života i osiguravanje osnovnih proizvoda i usluga.

Umrli su desetci tisuća ljudi, a mnogi će drugi patiti zbog zdravstvenih poteškoća. Predviđa se da će biti izgubljeno 200 milijuna radnih mjesta, milijuni ljudi su u riziku od povratka u siromaštvo, a već postojeća široka nejednakost sve se više povećava. Dvije trećine svjetskog stanovništva sa neprikladnom ili bez socijalne zaštite u ozbiljnoj je ugrozi, a mnogi su suočeni s oskudicom i gladovanjem.

Utjecaj ove krize brutalno je otkrio nedostatke modela globalizacije koji je nametnut radnicima. Javni zdravstveni sustavi oslabljeni su rezanjima, a erozija radničkih prava ostavlja izloženima neizrecive milijune radnika. Žene, migranti, etničke manjine i drugi koji su izloženi diskriminaciji podnose naročito težak teret. To se mora promijeniti.

Lijek za ovu krizu je solidarnost koja je kroz povijest, a i danas,  u samoj srži sindikata. Sve zemlje moraju zajedno raditi kako bi pobijedile početni val bolesti Covid-19 i pripremile se za budućnost. Pozdravljamo one vlade koje u potpunosti koriste socijalni dijalog u borbi protiv krize i omogućuju plaće i potpore dohotku za svoje građane. Osuđujemo one vlade koje odbijaju surađivati sa sindikatima u svojim zemljama ili sa drugim zemljama međunarodno, ne priznaju realnost pandemije ili dopuštaju nasilje i kršenja ljudskih prava uz nemjerljivu štetu za svoje građane. Jednako osuđujemo korporativne predatore koji žele profitirati na krizi. Tražimo da sve tvrtke poštuju radnička prava i inzistiramo da vlade to provedu. Potvrđujemo svoju zauzetost za borbu protiv ekstremne desnice i za onemogućavanje njihovog jačanja na ovoj krizi kao i buduće potkopavanje  demokracije i ljudskih prava.

Nikoga se ne smije ostaviti.  Ogromna ulaganja u javno zdravstvo i skrb kako bi se osiguralo da svi imaju pristup i potpuno poštivanje prava svih radnika moraju biti u središtu oporavka, izgradnje i otpornosti.

Ponovno pokretanje globalnog gospodarstva mora imati tri cilja:

RADNA MJESTA: Uništeni su milijuni radnih mjesta. Puna zaposlenost mora biti cilj, uz dostojan posao za sve, zdrave i sigurne uvjete rada te kraj prekarnog rada i formaliziranje neformalnog rada.

PRIHODI: Već desetljećima pada udio plaća u globalnom gospodarstvu i u riziku je od srozavanja tijekom ove krize. Svuda se moraju uvesti minimalne plaće od kojih se može živjeti, pravo na kolektivno pregovaranje se mora osigurati za sve radnike, a razlike u plaćama po spolu moraju se ukloniti.

SOCIJALNA ZAŠTITA: Milijarde ljudi ostale su bez socijalne zaštite i u velikom su riziku zbog pogubnih učinaka krize na zdravlje i gospodarstvo. Sada je vrijeme za globalnu suradnju u financiranju socijalne zaštite za sve. Svijet ne može okrenuti leđa onima koji su sada najviše u potrebi ili su u izgradnji uključive i otporne budućnosti.

Ti su ciljevi ključni za ponovno pokretanje gospodarstva i osiguranje zdravlja i dobrobiti za svakoga na planetu. Pozivamo sve vlade i međunarodne institucije da zajednički rade na njihovom ostvarenju.

Gdje god da jesmo i koje god su naše razlike, mi živimo u jednom svijetu. Sindikati znaju da solidarnost djeluje. Moramo osigurati da djeluje u cijelom svijetu.

Ovogodišnjeg 1. svibnja pridružimo se slavljenju života radnica i radnika koji su na prvoj crti pandemije, dijeleći njihove fotografije i priče koristeći #MayDay na Twitteru, Facebooku i Instagramu. Možete ih poslati i na press@ituc-csi.org , a ako ste pripremili video, pošaljite ga na posebnu stranicu – special Labourstart May Day page

Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) predstavlja 200 milijuna članova u 332 nacionalne organizacije u 163 zemlje i teritorija. NHS  i SSSH članice su ITUC-a.

 

IZVOR

No Comments

15.4.2020. – SINDIKATI POBJESNILI NA NAJAVU REZANJA PLAĆA: ‘Ovo je dno dna, Vlada želi zavaditi radnike iz javnog i privatnog sektora!’

Nakon što su u medije iscurili detalji rezanja plaća u javnom sektoru, o čemu na sastanku sa sindikatima održanom prošlog tjedna nije bilo nikakvog govora, sindikati su pobjesnili, a u izjavi za Dnevno poručuju da „nemaju više nikakvog razloga pokazati povjerenje ljudima iz Vlade koji nas gledaju u oči i varaju nas!“

 „Na sastanku na koji nas je premijer Plenković pozvao na Veliki četvrtak – što mu je veliki grijeh kao vjerniku – a koji je trajao tri sata tražio je stav nas iz sindikata o rezanjima u javnom sektoru na što smo mi rekli da mi nismo potpisnici kolektivnih ugovora i podsjetili ga da nitko u Europi ne dira plaće i materijalna prava u javnom sektoru. Na moj upit o čemu se razgovaralo na prije održanom telefonskom sastanku premijera s predsjednicima uprava većih trgovačkih društava u državnom vlasništvu, Plenković nam je kategorički pred nekoliko svojih ministara odgovorio da nije tražio rezanje plaća ni materijalnih prava, već da se govorilo o dobiti poduzeća i investiranju.

Da bi već to ujutro prije sastanka ministar državne imovine poslao dopis državnim poduzećima u kojemu traži da se vidi gdje se mogu napraviti uštede!“, pojasnio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever posljednje sastanke u Vladi na kojima su ih uvjeravali da do rezanja plaća neće doći, nakon čega je „neimenovani izvor iz Vlade“ ekskluzivne informacije o rezanju plaća dostavio jednom dnevnom listu.

Prema tim informacijama, Vlada planira smanjenje plaća državnim službenicima i namještenicima koje bi moglo ići do 20 posto, neisplatu dodataka na plaće koje su prosvjetni djelatnici izborili u štrajku, ali i rezanje plaća dužnosnicima na nacionalnoj i lokalnim razinama, dok se onima na prvoj crti obrane od koronavirusa – medicinskom osoblju, policiji, vatrogastvu – ne bi rezale plaće. Osim plaća, Vlada planira ukinuti i uskrsnice, božićnice i regres.

„Takve informacije nisu iscurile u javnost, to pišu Vladini plaćenici, to je Vladina baražna vatra i ciljano je pušteno u medije da se stvori okružje u kojem će se stalno pljuvati po sindikatima i pripremiti teren za rezove. Mi se u sindikatima nikad nismo time služili, a mogli smo, i ovakvo ponašanje Vlade je dno dna, a to si politika u Hrvatskoj očito može dopustiti“, poručuje Sever i kaže da je sve u Vladi pripremljeno unaprijed.

Podsjeća da je velik broj kompanija za svibanj najavio isplatu „čitave hrpe dividendi“ i kao mjeru pomoći predlaže da se taj novac isplati radnicima.

„Ako bi Vlada zabranila isplatu dividendi, udarila bi sebe u trbuh, jer tu dividendu planira upumpati u proračun pa je onda davati tim istim tvrtkama koje će to dati dioničarima. Pa sad planira novac koji će odrezati u javnom sektoru dati kao pomoć takvim tvrtkama“, navodi Sever i dodaje da narod nije glup i da ga ne treba podcjenjivati, a Vladi poručuje: Nećete uspjeti zavaditi radnike iz javnog i privatnog sektora!

U Vladi će se danas precizirati set mjera usmjerenih prema smanjenju proračunskih izdataka u državnom i javnom sektoru koji idu na plaće i druga primanja zaposlenih. Zasad su samo poznate uštede po ministarstvima u okviru proračuna prema kojima će se najviše uštedjeti na Ministarstvu obrane, unutarnjih poslova, obrazovanja i prometa.

IZVOR

No Comments

Uskršnja čestitka

Vrijeme u kojem živimo, obilježeno pandemijom bolesti  i strašnom nesrećom koja je izazvana potresom pokazuje da je čovjek krhko biće. Ta se krhkost ne odnosi samo na pojedince, nego se, zbog međuovisnosti, odražava na cijelo društvo, na sva područja i sve djelatnosti.

Pritisnuti nevoljama, postajemo svjesni jednostavne istine: da smo upućeni jedni na druge, da ovisimo jedni o drugima, što onda ima za posljedicu da su solidarnost i suradnja put istinskoga življenja.

Moramo biti isto tako svjesni da će posljedice nakon epidemije i potresa tražiti upravo onu snagu koju nitko ne može uništiti, a to su: ljubav i solidarnostTo su pokretači koji daju životnu snagu ljudima u njihovom suočavanju s poteškoćama, osamljenošću, nesigurnošću pred onim što nam donosi budućnost.

Kada je riječ o radnim odnosima i socijalnoj sigurnosti tijekom narednih mjeseci zbog korona virusa radna i socijalna prava nikako ne smiju biti suspendirana.

Mora se kontinuirano nastaviti i voditi socijalni dijalog kako bi se iznašla rješenja za osiguranje sigurnosti rada i prava radnika.

Teško je reći koliko će okolnosti našega življenja doživjeti promjene. I u tome treba gledati otvaranje novih prostora i nade na svim područjima.

Zato neka nam i ovaj veliki kršćanski blagdan donese prije svega mir, ljubav i istinsku brigu za sebe, obitelj i sve nas. Budimo odgovorni i zajedno pobijedimo ovu epidemiju i posljedice strašnog potresa i izađimo iz svega toga  kao bolji ljudi. Mi to možemo.

Svim našim članicama, članovima i njihovim obiteljima, kao i svim ljudima istinski želimo

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica

No Comments