Posts Tagged obavijesti

10.8.2020. – HŽ kreće u realizaciju trenutačno najvećeg projekta: Moderna pruga za veću konkurentnost luke Rijeka

U rujnu HŽ Infrastruktura objavljuje natječaje za radove na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Vrijednost radova najveća je do sada i iznosi 2,3 milijarde kuna

HŽ Infrastruktura (HŽI) sljedeći mjesec kreće u realizaciju svog trenutačno najvećeg projekta – rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova na tom projektu najveća je od svih pojedinačnih radova na hrvatskim željeznicama dosad i iznosi 2,3 milijarde kuna bez PDV-a (315 milijuna eura).

Iz EU fondova 85 posto

Natječaj za tu prugu će, kako su nam kazali u HŽ Infrastukturi, biti objavljen u rujnu, a natječajna dokumentacija trenutačno je na pregledu u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovoranje programa i projekata EU (SAFU) jer se i ovaj projekt na željeznici s 85 posto sufinancira iz europskih fondova. Dionica Hrvatski Leskovac dio je pruge Rijeka – mađarska granica, a pretvaranje jednokolosiječne pruge u dvokolosiječnu od Zagreba prema granici već je krenulo. Na dionici Dugo Selo – Križevci radovi se već izvode, a izvođač radova na dionici Križevci – državna granica uveden je u posao. Realizacijom projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac tako će krenuti i radovi na pretvaranju u modernu dvokolosiječnu prugu i od Zagreba prema Rijeci. Specifičnost natječaja za Hrvatski Leskovac – Karlovac bit će i to što će radovi biti podijeljeni u dva dijela, odnosno natječaja.

Tako će biti poseban natječaj za radove na građevinskom i elektrorenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu, a procijenjna vrijednost tih radova je 2,043 milijarde kuna plus PDV. Drugi natječaj bit će raspisan za radove na prometno-upravljačko i signalno-sigurnosnim željezničkom infrastrukturnom podsustavu procijenjene vrijednosti 266,4 milijuna kuna plus PDV. A razlog tome je, objašnjavaju u HŽI-ju, što isporučitelja signalno-sigurnosnih uređaja ima više nego građevinaca kojima su dosad bili podugovaratelji. Time su posebnim natječajem, kažu, omogućili veće tržišno natjecanje. Usto, moguće žalbe za jedan podusustav neće kočiti natječaj za drugi podsustav.

Inače, ukupna vrijednost projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac, uključujući i nadzor, zemljište… iznosi 366 milijuna eura. Dosad najvredniji projekt HŽI-ja koji je krenuo u realizaciju je pruga Križevci – državna granica, vrijedan 350 milijuna eura. Željeznička pruga Rijeka – Zagreb – Budimpešta dio je Mediteranskog TEN-T koridora. Realizacijom ovog projekta kao i ostalih dionica na kojima se radovi izvode i na kojima se planiraju povećat će se konkurentnost luke Rijeka poboljšanjem njezine prometne povezanosti s tržištima srednje Europe. Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u dužini od 44,02 kilometra dionica će biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja. Sadašnja jednokolosiječna elektrificirana pruga postat će dvokolosiječna.

Očekivano vrijeme potpisivanja ugovora za oba natječaja je travanj sljedeće godine, a rok za dovršetak radova je 30 mjeseci od dana uvođenja u posao. Radovi na obnovi postojećeg i gradnju drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci u dužini 38,2 kilometra, koje izvode domaće tvrtke DIV, Zagreb Montaža i Dalekovod, trebaju biti gotovi 2022., a vrijedni su 197 milijuna eura. Turski izvođač radova Cengiz uveden je u posao na 42,6 kilometara dugoj dionici od Križevaca do državne granice, a ugovor za te radove vrijedan je 324 milijuna eura, dok je procijenjena vrijednost iznosila 275 milijuna eura. Predviđeni rok završetak radova na toj dionici je studeni 2023.

Kraj cijelog projekta 2027.

Što se tiče ostalih dionica na pruzi Rijeka – državna granica, odnosno projektu nizinske pruge, u HŽI-ju kažu da se za dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani radi glavni projekt i da planiraju u drugoj polovici sljedeće godine aplicirati za sredstva iz EU fondova i za taj projekt. Procijenjena vrijednost radova na toj dionici dugoj 27,5 kilometara iznosi 270 milijuna eura. Za dionicu Karlovac – Oštarije, dugu 40 kilometara, u tijeku je natječaj za izradu studijske dokumentacije, a procijenjena vrijednost radova na toj dionici je 400 milijuna eura. Za dionicu Oštarije – Škrljevo pak u tijeku je izrada studijske dokumentacije. Procijenjena vrijednost radova na toj dionici ovisi o odabranoj trasi – 900 milijuna za trasu dugu 63 kilometara ili 1,3 milijardu eura za novu, nizinsku trasu dugu 113 kilometara. Hrvatska i za preostale dionice na pruzi Rijeka – državna granica očekuje sufinanciranje iz EU fondova, a cijeli projekt bi prema najavama ministra mora, prometa i infrastukture Olega Butkovića mogao biti gotov do 2027.

IZVOR

No Comments

29.7.2020. – Rad u uvjetima visokih temperatura

Radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika te su oni izloženi velikom riziku od sunčanog udara, sunčanice i opeklina od izlaganja suncu. Toplinski udar može biti i smrtonosan te je potrebno raditi u skladu sa mjerama zaštite za radu u takvim uvjetima. Svaki rad na otvorenom treba se analizirati i obuhvatiti procjenom rizika kako bi se identificirale sve moguće štetnosti.


Budući da u hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, više o zaštiti na radu u tim uvjetima možete pročitati u Smjernicama dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i preporukama Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu.

Kretanje toplinskog vala možete pratiti na https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_specp&param=toplinskival_5

IZVOR

No Comments

24.7.2020. – Ministar Butković najavio velike promjene u zračnom i željezničkom prometu

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kaže da je jedan od prioriteta njegovog Ministarstva u novom mandatu “snažno restrukturiranje željezničkog sektora” te da su u pripremi velike investicije, prenosi N1 televizija.

Butković kaže da namjerava provesti velike promjene i u zračnom prometu.

“Najviše nas muči Croatia Airlines, koja je i inače imala problema, a zbog koronavirusa stao je sav zračni promet”, rekao je Butković.

Rješenje kroz rujan ili listopad

Ministar mora, prometa i infrastrukture kaže da je ranije bilo jasno da ova aviokompanija dugoročno ne može opstati, zbog čega se tražio strateški partner. A onda je nastupila pandemija koronavirusa i to se zaustavilo.

Oleg Butković smatra da će Hrvatska kroz “deveti ili deseti mjesec” imati rješenje za tu tvrtku koje će zadovoljiti Europsku komisiju.

“Možda spajanje nekih zračnih luka s Croatia Airlinesom”, naveo je jedno od mogućih rješenja.

Nizinska pruga Zagreb-Rijeka

Rekao je i da se među onih nešto više od 22 milijarde eura, što je na razini EU odobreno Hrvatskoj, sigurno znatna sredstva mogu iskoristiti za prometnu infrastrukturu. Njegovo Ministarstvo, kaže, priprema natječaj za cijelu dionicu nizinske pruge Zagreb-Rijeka, što bi bilo jako važno zbog lučkog prometa.

“Kako EU u ovom trenutku želi financirati nizinsku prugu, to je za nas svakako prihvatljivije od koncesije”, kazao je Butković.

Rekao je da taj projekt može biti gotov do 2027. godine.

IZVOR

No Comments

22.7.2020. – Program državnih potpora za sektor mora, prometa i infrastrukture

Objavljen poziv za dodjelu državnih potpora poduzetnicima iz sektora prometa

Slijedom posljedica krize prouzrokovane koronavirusom koja je pogodila cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, posebice sektor prometa, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture  objavilo je poziv poduzetnicima za korištenje sredstava iz programa državnih potpora u sklopu mjera gospodarskog opravka Vlade Republike Hrvatske. Provedbena tijela programa dodjele su Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koji će dodjeljivati pojedinačne potpore korisnicima koji ispunjavaju uvjete iz programa.

Cilj programa je osigurati financijsku podršku poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i s njima povezanim djelatnostima radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa na njihovo poslovanje. Potpore će se dodjeljivati kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost, a prihvatljivi korisnici su mali, srednji i veliki poduzetnici koji posluju u sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanih djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.

Ukupan iznos predviđenih sredstava po navedenom programu iznosi 600.000.000 kuna.

Posrednička tijela HAMAG BICRO i HBOR provoditi će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka „3.1. Ograničeni iznosi potpore“ i to u maksimalnom planiranom iznosu od 200.000.000 kuna, i iz odjeljka „3.2. Potpora u obliku jamstava za zajmove“ i to u maksimalnom planiranom iznosu od 400.000.000 kuna.

Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (NN 77/20)

HBOR – Poziv za dodjelu državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19
 (.pdf)

HAMAG BICRO – Poziv za dodjelu državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (.pdf)

IZVOR

No Comments

21.7.2020. – Poticanje zelenog oporavka u EU-u: EU ulaže više od 2 milijarde eura u 140 važnih projekata u području prometa radi pokretanja gospodarstva

EU podupire gospodarski oporavak u svim državama članicama ulaganjem gotovo 2,2milijardeeura u 140 važnih projekata u području prometa. Tim će se projektima pomoći u izgradnji prometnih veza koje nedostaju, poduprijeti održivi promet te stvoriti radna mjesta. Financirat će se putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), EU-ova programa bespovratnih sredstava za potporu prometnoj infrastrukturi.

Tim će sredstvima EU ostvariti svoje klimatske ciljeve iz europskog zelenog plana. Velik naglasak stavlja se na projekte unaprjeđenja željeznice, uključujući prekogranične veze i veze s lukama i zračnim lukama. Prijevoz unutarnjim plovnim putovima potiče se povećanjem kapaciteta i boljim multimodalnim vezama s cestovnim i željezničkim mrežama. U pomorskom sektoru prednost se daje projektima pomorskog prometa na kratkim udaljenostima koji se baziraju na alternativnim gorivima i napajanju električnom energijom u lukama kako bi se smanjile emisije iz brodova u pristaništu.

Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Doprinos EU-a od 2,2 milijarde eura toj ključnoj prometnoj infrastrukturi potaknut će oporavak te bi trebao generirati 5 milijardi eura ulaganja. Projekti u koje ulažemo obuhvaćaju, među ostalim, prijevoz unutarnjim plovnim putovima, multimodalne veze, alternativna goriva i veliku željezničku infrastrukturu. Instrument za povezivanje Europe jedan je od naših ključnih instrumenata za izgradnju snažnog prometnog sustava otpornog na krizu, koji je neophodan sada i u budućnosti.

EU će dodijeliti ukupno 1,6milijardieura za projekte u području željezničke infrastrukture uzduž osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) (55 projekata). Među tim su projektima i projekt Rail Baltica za uključivanje baltičkih država u europsku željezničku mrežu te prekogranična dionica željezničke pruge između Dresdena (Njemačka) i Praga (Češka).

Gotovo 142milijuna eura uložit će se u prelazak na zelenija goriva u prometu (19 projekata). Mnogi projekti uključuju konverziju brodova kako bi mogli voziti na ukapljeni prirodni plin te ugradnju odgovarajuće infrastrukture u lukama.

Infrastruktura za alternativna goriva u cestovnom prometu uvest će se postavljanjem 17275 mjesta za punjenje diljem cestovne mreže i uvođenjem 355 novih autobusa.

U okviru Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) devet projekata olakšat će prometovanje vlakova i pridonijeti interoperabilnom željezničkom sustavu u EU-u. Modernizacijom lokomotiva i željezničkih pruga u skladu s Europskim sustavom upravljanja i nadzora vlakova povećat će se sigurnost, skratiti vrijeme putovanja i optimizirati korištenje pruga. Za tih devet projekata izdvojit će se više od 49,8 milijuna eura.

Kontekst

Projekti su odabrani za financiranje putem dvaju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga iz listopada 2019. (redoviti poziv za promet u okviru CEF-a) i studenoga 2019. (poziv za mješovito financiranje za promet u okviru CEF-a). EU daje financijski doprinos u obliku bespovratnih sredstava, s različitim stopama sufinanciranja, ovisno o vrsti projekta. Za 10 projekata odabranih u okviru mehanizma mješovitog financiranja potpora EU-a kombinirat će se s dodatnim financiranjem banaka (putem zajma, duga, vlasničkog kapitala ili bilo kojeg drugog povratnog oblika potpore).

U okviru programa CEF-a, iz proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. dostupno je 23,2 milijarde eura za sufinanciranje projekata transeuropske prometne mreže (TEN-T) u državama članicama. Od 2014., prve programske godine CEF-a, objavljeno je šest poziva na podnošenje projektnih prijedloga (jedan godišnje). CEF je dosad potpomogao 794 projekta u prometnom sektoru, u vrijednosti od ukupno 21,1 milijardu eura.

Sljedeći koraci

Nakon što države članice odobre odabrane projekte iz oba poziva, Komisija će narednih dana donijeti formalne odluke o financiranju. Izvršna agencija Komisije za inovacije i mreže (INEA) potpisat će sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima projekta najkasnije do siječnja 2021.

IZVOR

No Comments