Posts Tagged obavijesti

11.6.2019. – Prikupljeno 748.624 potpisa za referendum o Zakonu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju

Prikupljeno 748.624 potpisa za referendum o Zakonu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, predaja u Hrvatski sabor u četvrtak u 11.30

Zagreb, 11. lipnja 2019. – Nakon detaljne provjere svih dostavljenih potpisnih knjižica, Referendumska inicijativa “67 je previše” utvrdila je kako je za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu prikupljeno ukupno 748.624 važećih potpisa građana.


Radi se o dvostruko većoj brojci od minimalno potrebnih 373.568 potpisa (10 posto od ukupnog broja birača u RH) koje propisuju Ustav i Zakon o referendumu.

Potpisi će se u Hrvatski sabor službeno predati u četvrtak, 13. lipnja u 11:30 sati, gdje će Organizacijski odbor Inicijative i predsjednike sindikalnih središnjica primiti predsjednik Hrvatskog sabora, g. Gordan Jandroković.

Detaljnije informacije o načinu predaje potpisa objavit ćemo u srijedu, 12. lipnja.

IZVOR

No Comments

6.6.2019. – Europska komisija Vladi: Privatizirajte državna poduzeća, smanjite javnu upravu

Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.


Europska komisija je u srijedu preporučila Hrvatskoj da u predstojećem razdoblju usmjeri investicije na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu.

Komisija je objavila proljetni gospodarski paket, koji uključuje preporuke zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera, a po prvi put je objavila i investicijske preporuke, svojevrsni investicijski vodič u koje sektore treba ulagati i koja su moguća uska grla za ulaganja.

Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

U prvoj preporuci Komisija traži od Hrvatske jačanje proračunskog okvira i nadzor nad potencijalnim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini. Također se preporučuje smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave i pojednostavljenje funkcionalne distribucije nadležnosti.

U okviru druge preporuke Hrvatskoj se preporučuju reforme obrazovnog sustava i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, njihovoj kvaliteti te relevantnosti za tržište rada. Preporučuje se i konsolidacija socijalnih naknada i njihovih mogućnosti za smanjenje siromaštva, zatim jačanje mjera u području tržišta rada i jačanje institucija te njihove koordinacije sa socijalnim službama. U dogovoru sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađeni okvir za plaće u javnoj upravi i javnim službama, smatraju u EK.

U trećoj preporuci Komisija preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike. Također se preporučuje jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika.

U četvrtoj preporuci stoji da je potrebno poboljšati korporativno upravljanje u poduzećima u vlasništvu države te intenzivirati prodaju državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Također se preporučuje jačanje prevencije i kažnjavanja korupcije, posebice na lokalnoj razini, zatim smanjenje trajanja sudskih postupaka i jačanje elektronske komunikacije na sudovima. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.

Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.

Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize. Što se tiče investicijskih preporuka riječ je o ulaganjima koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim. Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka.

 

IZVOR

No Comments

20.5.2019. – Zbog petljanja Vlade oko mirovinskog referenduma najveći gubitnik na kraju bi mogla biti predsjednica

Sva arogancija vlasti koja sa sindikatima oko izmjena mirovinskih propisa nije ozbiljnije pregovarala, sav bahatluk antireferendumske kampanje financirane javnim novcem i poticane sumnjivim argumentima, sav bezobrazluk šutnje o troškovima protureferendumskih spotova, mogao bi eksplodirati upravo u krilu Kolinde Grabar-Kitarović. Usred kampanje za predsjedničke izbore


Od prvog dana bilo je prilično jasno da je sindikalni referendum “67 je previše“ za Plenkovićevu Vladu političko minsko polje.

Da je jedini dobar ishod za vlast onaj u kojem se ne bi skupilo dovoljno potpisa. Da, međutim, nije pametno vjerovati u takav ishod jer su sindikati u svoje dosadašnje tri zajedničke referendumske inicijative s lakoćom i obilno prebacili limit od deset posto potrebnih potpisa. Da Vlada jako, jako treba paziti da birače dodatno ne iziritira i ne pošalje ih na štandove, s jakom željom za uzimanjem kemijske olovke u ruke.

A onda je resornom ministru Marku Paviću postalo premalo davati široke razgovore prijateljski nastrojenim medijima pa je krenuo s antireferendumskim spotovima. Financiranim, jasno, iz državnog proračuna. Pa je resorni ministar Marko Pavić odbijao kazati koliki je točno trošak za emitiranje tih spotova. Pa je i Plenković na jednom štandu skupljačima potpisa poručio“gdje su bili prije pet godina”. Pa su sindikati skupili, kako se sad procjenjuje, oko 700 tisuća potpisa. Skoro dvostruko od potrebnog broja.

VRELA KAŠA

Ukratko, Plenković, Pavić i šutljivi suučesnici iz Vlade i HDZ-a skuhali su sebi gadnu političku kašu. No, nju će, baš dok bude najvrelija, s najvećom žlicom morati po svemu sudeći kušati tko drugi – Kolinda Grabar-Kitarović.

S tim da je ovdje prvo nužno istaknuti kako aktualna predsjednica još nije javno potvrdila namjeru da ide po drugi mandat, pa dok se to ne dogodi, u zemlji koja još pamti iznenadnih “Doviđenja i hvala na suradnji” (Ivo Sanader, 1.7.2009.) valja uvijek zadržati stanovitu rezervu.

No, ostvari li se očekivano, sva arogancija vlasti koja sa sindikatima oko izmjena mirovinskih propisa nije ozbiljnije pregovarala, sav bahatluk antireferendumske kampanje financirane javnim novcem i poticane sumnjivim argumentima, sav bezobrazluk šutnje o troškovima protureferendumskih spotova, eksplodirat će upravo u krilu Kolinde Grabar-Kitarović. Usred kampanje za predsjedničke izbore.

PROBLEMATIČAN TAJMING

Na to prilično jasno upućuju datumi. Sindikati planiraju potpise predati krajem svibnja. Lani su sredinom lipnja, Saboru potpise za svoj referendum predali iz inicijative “Narod odlučuje”. Njihov referendum je pao na provjeri potpisa, ustanovljeno je da ih nema dovoljno važećih. Cijela procedura, skupa s provjerom potpisa, završila je 17. listopada.

Ukoliko bi mašinerija Sabora, Vlade i ministra uprave Lovre Kuščevića radila jednakom brzinom kao lani, provjera potpisa za sindikalni referendum završila bi početkom listopada. Onda bi Sabor trebao odlučiti o tome hoće li pitanje poslati na provjeru Ustavnom sudu. Ako se to dogodi, Ustavni sud svoju odluku mora donijeti u roku od 30-ak dana. I tu smo već negdje u sredini studenog. Prvi krug predsjedničkih izbora će se najvjerojatnije održati u prosincu.

USTAVNI SUD

Jedna stvar je nesumnjiva – nema nikakve šanse da će provjera potpisa pokazati da ih ima preko 300 tisuća nevažećih. Dalje, vrlo malo je vjerojatno da će Vlada odlučiti podviti rep i sama promijeniti zakon upravo onako kako to traže sindikati. Plenković je za svoju mirovinsku reformu dobio pohvale iz Bruxellesa, a i nije najskloniji (veeeeliki eufemizam) priznavanju vlastitih pogrešaka. Uostalom, sindikati su već ustvrdili da će inzistirati na referendumu, bez obzira na eventualne zakonske izmjene.

Stoga je prilično jasno da će ili biti raspisan referendum (na kojem bi, nema sumnje, pala Vladina mirovinska reforma), ili će Banski dvori ići na Ustavni sud u pokušaju rušenja referenduma na ustavnosti pitanja.

NERASKIDIVO VEZANI

Ukratko, najvjerojatnija je opcija da će Sabor najesen vrući krumpir prepustiti Ustavnom sudu. Ali, politički najveća težina neće biti na Miroslavu Šeparoviću i ekipi iz Ustavnog, nego na plećima Kolinde Grabar-Kitarović. Ona je, naime, krajem prošle godine naprasno promijenila smjer i vlastitu retoriku, odustala od kritiziranja Vlade, riješila se dijela savjetnika i time svoju političku sudbinu neraskidivo vezala za HDZ, odnosno Andreja Plenkovića.

Koliko će biti popularno neraskidivo vezana uz Andreja Plenkovića u jeku javne rasprave u sudbini sindikalnog referenduma? I to usred vlastite izborne kampanje u utrci koja će teško biti lagodna i lišena neizvjesnosti? Predsjednica će se u takvim okolnostima za vrijeme kampanje morati izjasniti o radu do 67. godine i cijeloj priči oko referenduma, a bit će joj prilično neizvedivo sebe u potpunosti odijeliti od politike HDZ-ove Vlade čiju će podršku u tom trenutku imati.

HDZ DAO, HDZ UZEO

I tako bi se lako moglo dogoditi da za sve promašaje Plenkovića, Kuščevića i Pavića vlastitom popularnošću u odsudnim tjednima kampanje najviše plati Kolinda Grabar-Kitarović, koja oko mirovinske reforme i oko svog tog petljanja Vlade s referendumima (ove i prošle godine) nije imala baš previše veze.

No, tako je to u politici. Ako izgubi izbore, za Grabar-Kitarović, iza čije kandidature je prije pet godina zdušno i svom logističkom i političkom snagom stala stranka s Trga žrtava fašizma, moći će se mirne duše reći: HDZ dao, HDZ uzeo.

IZVOR

No Comments

15.5.2019. – DRŽAVNA KOMISIJA PROTIV DRŽAVNE TVRTKE Pao natječaj jer je HŽ Infrastruktura uzela tvrtku čiji su radnici dijelili mito

Državna željeznička kompanija HŽ Infrastruktura nedavno je na javnom natječaju za izradu studije za modernizaciju nizinske pruge Zagreb – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo, odabrala konzorcij u kojem je podizvođač radova tvrtka čiji su bivši zaposlenici u Njemačkoj pravomoćno osuđeni za korupciju, odnosno za davanje mita kako bi ta njemačka tvrtka prošla na sličnim javnim natječajima u drugim državama.

Unatoč toj činjenici, iako su pri dostavi dodatne dokumentacije bili svjesni da je ova tvrtka osuđena za davanje mita u sličnim postupcima, HŽ Infrastruktura nije smatrala da konzorcij treba isključiti iz postupka odabira nego im je dodijelila posao vrijedan 22,4 milijuna kuna s PDV-om.

Zato je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave sredinom travnja, postupajući po žalbi drugih sudionika natječaja, poništila odluku o odabiru i naložila HŽ Infrastrukturi da žaliteljima plati troškove postupka u iznosu nešto većem od 45.000 kuna.

Sporan proizvođač

HŽ Infrastruktura još je 9. travnja prošle godine raspisala natječaj, pristiglo je sedam ponuda, da bi nakon više od godinu dana kao najpovoljniju odabrala ponudu konzorcija tvrtki Željezničko projektno društvo d.d., Granova d.o.o., Institut IGH d.d., Rijekaprojekt d.o.o. te IPZ., koji su pak kao podugovaratelja naveli tvrtku DB Engineering&Consulting GmbH iz Njemačke.

Dva bivša zaposlenika te tvrtke – na što je upozorio drugi konzorcij koji je izgubio na natječaju, a koji je sastavljen od tvrtki iz Njemačke, Mađarske, Sjeverne Makedonije i iz Hrvatske – u svibnju 2015. pri Općinskom sudu u Frankfurtu osuđena su pravomoćno na novčanu kaznu od 1,6 milijuna eura jer su “izvršili neopravdana plaćanja ili dali neopravdane pogodnosti stranim donositeljima odluka” u Grčkoj, Libiji i Tajlandu u razdoblju od 2003. do 2008., odnosno osuđeni su za korupciju. Slučaj je otvoren 2013. godine, a DB Engineering&Consulting je te godine, spašavajući ugled, otpustio više od 30 menadžera, voditelja projekata i rukovoditelja zbog sumnje da su sudjelovali u podmićivanju dužnosnika u spomenutim zemljama.

No, čelnim ljudima HŽ Infrastrukture to nije sporno, jer pravdaju ih da su kažnjeni prekršajno, ne i kazneno za korupciju, a opravdanje im je bilo i to što je riječ o bivšim zaposlenicima koji sada nemaju utjecaj na poslovanje tvrtke. No, Državna komisija demantira HŽ Infrastrukturu i zaključuje da je uvjet za isključenje tvrtke ispunjen prema našim zakonima jer je riječ o pravomoćnoj presudi za korupciju, bez obzira na to je li riječ o prekršajnom ili kaznenom postupku.

“Ovo tijelo drži da je potpuno neutemeljen navod naručitelja kako se radi o prekršajnoj odgovornosti i da zbog toga nema osnove za primjenu članka 251. Zakona o javnoj nabavi”, piše u obrazloženju rješenja.

U HŽ Infrastrukturi i dalje smatraju da su postupali sukladno zakonima te da je konzorcij pri dostavi ažuriranih dokumenata za konkretnog podugovaratelja dostavio dokumentaciju iz koje je “razvidno da je isti u zemlji poslovnog nastana osuđen za prekršaj, te da je poduzeo određene korektivne mjere sukladno počinjenom prekršaju”.

Nisu isključeni

- Državna komisija je taj žalbeni navod ocijenila osnovanim jer nije bio u dovoljnoj mjeri obrazložen u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. Kako je Državna komisija svojim rješenjem vratila predmet na ponovno odlučivanje, HŽ Infrastruktura će postupiti sukladno tome. To ne znači automatsko isključenje ponude čiji je gospodarski subjekt podugovaratelj jer HŽ Infrastruktura može zahtijevati zamjenu spornog podugovaratelja ili neće isključiti podugovaratelja ako je utvrđeno da je poduzeo odgovarajuće korektivne mjere – poručuju u HŽ Infrastrukturi.

Sukob konzorcija

U ovoj državnoj tvrtki uopće se ne zabrinjavaju zbog ove afere, niti planiraju pokrenuti internu istragu u kojoj bi utvrdili je li možda netko od njihovih zaposlenika, kao i oni u Grčkoj, Tajlandu i Libiji, primio mito.

- Nismo pokrenuli internu istragu jer za to nema osnove – poručuju.

Nadalje, HŽ Infrastruktura je u postupku bodovanja stručnjaka umjesto sa 10, dala jednom od voditelja studije konkurentskog konzorcija osam bodova, no tu su imali opravdanje jer je došlo do oprečnih informacija u životopisu i popratnoj dokumentaciji. No, i to je Državna komisija prihvatila kao osnovanu žalbu, jer smatraju da je naručitelj trebao koristiti institut pojašnjenja.

Također, uvažen je i dio žalbe u kojem konkurentski konzorcij tvrdi da nisu bodovali s pet bodova ni znanje hrvatskog jezika za njihova stručnjaka dok HŽ Infrastruktura kaže kako nije dostavljena svjedodžba kao dokaz za to. No, iz dokumentacije je jasno, kažu u Državnoj komisiji, da je taj stručnjak završio Fakultet građevinskih znanosti. I ovdje se zaključuje da je HŽ Infrastruktura trebala tražiti dopunu dokumentacije, ako im je već nešto bilo nejasno.

S druge strane, dali su više bodova nego što su trebali odabranom konzorciju za njihova stručnjaka, iako je bio koordinator, ne i voditelj izrade studije. Dakle, konkurentskom konzorciju nisu dali potrebne bodove za njihova stručnjaka, a dali su više bodova nego što su trebali odabranom konzorciju.

“Naručitelj prema žalitelju i odabranoj zajednici ponuditelja nije postupao na jednak način, što je protivno načelu ravnopravnosti i jednakog tretmana”, zaključuju u Državnoj komisiji.

U HŽ Infrastrukturi i ovdje se pravdaju da nisu krivo bodovali stručnjake.

- Pri ocjeni elemenata ponuda primijenio se isti kriterij za sve ponuditelje, tumačeći pritom dokaze u skladu s odredbama dokumentacije o nabavi. Kako je Državna komisija donijela rješenje da je HŽ Infrastruktura određene dokaze bila dužna nadopuniti, postupit će se u skladu s rješenjem – poručuju.

Dodaju kako je rješenjem Državne komisije poništena odluka o odabiru, a ne predmetni postupak.

- HŽ Infrastrukturi je odluka vraćena na ponovno razmatranje. Postupit će se sukladno rješenju i donijeti nova odluka o odabiru u istom postupku nabave – zaključuju.

Nezahvalno je, kažu, prognozirati koliko će daljnji postupak za ovaj važan državni projekt nizinske pruge još trajati, ali smatraju da značajnih odstupanja od trenutnih rokova neće biti.

IZVOR

No Comments

15.5.2019. – Sever: Postoji cijeli niz projekcija i brojeva koji opovrgavaju ovu neambicioznu Vladu

Predstavnici Inicijative ’67 je previše’ izvijestili su u noći sa subote na nedjelju da su prikupili više od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma.

Ministarstvo uprave na dan 27. travnja 2019. utvrdilo je kako je u registru birača upisano 3.735.680 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.


To znači kako je za raspisivanje referenduma bilo potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa, odnosno deset posto birača. S obzirom na to da su sindikati objavili kako su skupili više od 600.000., očigledno je kako ćemo ove godine održati referendum.

Daljnja procedura ima jasan, javnosti već poznat, put. Tako će, nakon što točno prebroje sve prikupljene potpise i izbace eventualne duple i sve druge nevažeće potpise, sindikati liste predati Hrvatskom saboru zato što to tijelo raspisuje referendum.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, za Direktno je rekao kako bi potpisa bilo i više da nije bilo ružnog vremena i antikampanje s kojom je Vlada krenula protiv ove inicijative.

“Primijetili smo kako je u ovim ružnim danima drastično padao broj potpisa. Nitko nije očekivao kako će u ovo doba godine biti ovoliki broj ružnih dana. Upravo zato smo i pomicali prikupljanje potpisa na kasniji datum. Ali uspjeli smo skupiti više od 600 tisuća potpisa”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodao kako bi potpisa bilo i puno više da je Vlada dopustila da se potpisi prikupljaju u jednom fer ozračju bez optužbi kako će sindikati biti krivi za povećanje visine javnog duga ili kako će biti krivi za smanjenje visine mirovina.

Sever je rekao kakoće sindikati sad početi prikupljati potpisne knjige na jedno mjesto te krenuti u kontrolu potpisa kao što su to i ranije znali raditi.

“Sve potpise u potpisnim knjigama sami ćemo provjeriti te duple potpisnike, potpise s nepotpunim podacima i slično maknut ćemo s popisa. Ništa nećemo dopisivati, potpisivati ili nadopisivati nepotpune OIB-e. Takve, na bilo koji način nepotpune potpise samostalno ćemo skidati iz potpisnih knjiga i s broja onih koji su se upisali. Tako smo radili i ranije i nikad se nismo koristili bilo kakvim zloporabama”, kaže Sever i dodaje kako je sindikatima najvažnije da ni jedno zrno sumnje ne padne na njihovu predreferendumsku inicijativu.

“Kad završimo s brojanjem i iščitavanjem lista te kad skupimo i one potpise koji se nisu javili do 24 sata sa subote na nedjelju, znat ćemo s kolikim brojem potpisa raspolažemo, a ondaćemo te potpise odnijeti u Sabor”, rekao je Sever.

Po trenutnom zakonu nakon što se utvrdi točan broj potpisa sindikati će Hrvatskom saboru, zato što to tijelo raspisuje referendum,predati potpisne knjige. Sabor, ako to želi, može putem svog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav potpisne liste uputiti Vladi, odnosno Ministarstvu uprave kako bi se napravila provjera broja potpisa.

“Vidjet ćemo i kako se u skladu sa zakonom i propisima može organizirati da netko od predstavnika Inicijative ’67 je previše ‘bude nazočan i kod te kontrole koju će provoditi Vlada”, rekao je Sever.

“Nakon svega moramo riješiti i pitanje daljnjeg financiranje referenduma. Naime trenutni zakon koji regulira financiranje predreferendumskih inicijativa i referenduma regulira i to da ona donacija koju je dala pravna osoba, a koja ne smije biti veća od 200 tisuća kuna, računa se u tom cijelom iznosu i tijekom predreferendumske inicijative i tijekom referenduma. Dakle sve zajedno pravna osoba, pa čak i fizička ako je dala ranije nekakvu donaciju, ne može nastaviti donacijama financirati kampanju. S obzirom na to da smo mi do sada cijeli proces financirali iz sindikalnih članarina, sidikalne središnjice praktički su ispucalesvoje zakonom propisane kvotepa ćemo morati vidjeti kako izregulirati da drugi sindikati budu donatori za nastavak financiranja referenduma”, objašnjava Sever daljnje korake.

Dodao je i da Vlada i Ustavni sud imaju dvostruka mjerila što se tiče cijele kampanje i s njom povezane antikampanje.

“U jednu ruku vladajući pa i Ustavni sud komentiraju, u duhu one Venecijanske komisije koja kaže kako se javne vlasti ne bi smjele miješati sa svojom protukampanjom u referendume, da je predreferendumska inicijativa odvojena od referenduma i da se u tom slučaju to što su radile javne vlasti ne može potpisati pod onaj dio da se javne vlasti miješaju u referendum, iako je ovdje evidentno da su se ovdje trudili spriječiti da se potpisi skupe, da referenduma ne bude, a s druge strane kad je riječ o financiranju onda su predreferendumska inicijativa i referendum jedno te isto i tada cijelu akciju svode na zajednički nazivnik”, smatra naš sugovornik.

Krešimir Sever komentirao je i kritičare referenduma te je njihove kritike nazvao jednstranima. “S jedne strane doći će novi broj umirovljenika u sustav.  Međutim, mi imamo veliki broj umirovljenika s malim brojem godina staža koji u mirovinu najčešće nisu otišli svojom voljom”, rekao je Sever.

Podsjetio je kako je najviše umirovljenika koji nisu napunili sve uvjete za mirovinu, nastalo tijekom 1990-ihgodinakad je vrijedio stari zakon da žene u prijevremenu mirovinu idu s 50 odnosno muškarci s 55 godina života, a kasnije dob se podigla pa su žene u mirovinu išle s 55 odnosno muškarci sa 60 godina.

“Takvih umirovljenika je još puno. Kad se dizala dob za punu mirovinu 1. siječnja 1999. godine onda su žene mogle u punu mirovina ići sa 60 odnosno muškarci sa 65 godina. Oni su imali umanjenu mirovinu samo za razdoblje dok su bili u tom predstartnom dobu do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu. Kad su došli do te starosne dobi onda su ih vraćali u punu mirovinu”, kaže naš sugovornik koji napominje kako se država tbrzim umirovljenjem riješila i cijelog niza braniteljakoji su se mladi vratili s ratišta, a čije su tvrtke u kojima su prije rata radili nestale tijekom pretvorbe i privatizacije.

Dodaje kako se među umirovljenicima bez napunjenog staža nalaze i deseci, možda i stotine tisuća osoba kojih su se poslodavci tijekom pretvorbe i privatizacije na isti način riješili šaljući ih u mirovinu kao ili ih kasnijih godina slanjem u mirovinu zbrinjavali viškovi zaposlenih koji su imali uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu.

“Sad imamo ogroman kontingent umirovljenika koji će u narednim desetljećima početi umirati s obzirom na to da su već dugi niz godina u sistemu. Tu su borci i NOB-a te Domovinske vojske iz drugog rata koji će u sljedećem razdoblju preminuti. Mi ćemo imati visoki mortalitet među umirovljenicima”, podsjeća predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

“Kako to izgleda pokazuje i projekcija Europske komisije u čijem se izvješću vidi da je Hrvatska jedna od 12 zemlja Europske unije u kojima će u narednom razdoblju padati trošak mirovina u BDP koji je inače i sad niži od prosjeka EU. Sad nam je taj udio nekih 10 posto a prosjek Europske unije je 11.2 posto. Do 2040 godine taj udio će pasti još dva postotna boda a EU će još uvijek ostati na istoj razini Do 2070 godine mi ćemo biti 6,8 posto troška dok će EU biti na 11.2 posto. Dakle jasno je kako će taj trošak mirovina sve više padati. Dakle kako god okrenete svi podaci kažu kako je naš sustav održiv i kako će to biti u narednom razdoblju”, objašnjava Sever.

Naš sugovornik napominje i kako postoji još jedna nelogičnost kod ovog prijedloga mirovinske reforme.

“Naime ministar Pavić radio je prijedlog kao da je sve u status quo. Kao da ćemo mi i dalje imati izrazito veliko iseljavanje mladih, nema nikakvih mjera koje bi značile povratak ljudi kao što su to radile druge zemlje. Ova vlast računa kako neće biti povećavanja zaposlenosti, oni ne računaju na rast BDP-a. Dakle tu je cijeli niz projekcija i brojeva koji opovrgavaju Vladu, a ovu antikampanju je Vlada radila kako bi plašila narod s jedne stranete kako bi uputila poruku Ustavnom sudu kako će sindikalni prijedlog biti veliko opterećenje na državni proračun nad kojim bi oni trebali bdjeti”, kaže Sever i nada se kako to narod i Ustavni sud na to neće pasti.

“Kad imate jednu ovoliko neambicioznu vladu koja praktički ne računa na nikakav rast, koja ne računa na rast BDP-a već na njegov pad, koja ne računa ni na rast plaća, već njihov pad, onda nam treba biti jasno kako takva Vlada ne može raditi nikakveprojekcije”, rekao je Krešimir Sever za Direktno.

IZVOR

No Comments