Posts Tagged obavijesti

14.2.2019. – MMF pozdravio nastavak oporavka Hrvatske, ali i dao određena upozorenja

Ističu, naime, da je u 2018. Hrvatska četvrtu godinu za redom ostvarila gospodarski rast, potpomognut snažnom osobnom potrošnjom i izvozom roba i usluga. Pritom konstatiraju da plaće rastu, zaposlenost se povećava, a inflacija je i nadalje blaga.

Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) konstatirali su da je Hrvatska u 2018. ostvarila gospodarski rast četvrtu godinu zaredom i nastavila s fiskalnom konsolidacijom, iako sporijim tempom nego prije, te upozorili na potrebu poboljšanja poslovnog okružja i racionalizaciju sektora državnih poduzeća, kao i stečajnog zakonodavstva.

Izvršni odbor MMF-a zaključio je 8. veljače ove godine konzultacije s Republikom Hrvatskom u vezi sa člankom IV. Statuta MMF-a. Konzultacije su zaključene nakon što je u prosincu prošle godine završen posjet Misije MMF-a Hrvatskoj, a danas su na internet stranicama MMF-a objavljeni priopćenje Izvršnog odbora o zaključenim konzultacijama te opširno izvješće Misije.

U priopćenju Izvršnog odbora, čiji je prijevod objavljen i na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke (HNB), navodi se da su izvršni direktori pozdravili nastavak gospodarskog oporavka Hrvatske, koji je pridonio daljnjem smanjenju zaduženosti i jačanju zaštite od vanjskih utjecaja.

Ističu, naime, da je u 2018. Hrvatska četvrtu godinu za redom ostvarila gospodarski rast, potpomognut snažnom osobnom potrošnjom i izvozom roba i usluga. Pritom konstatiraju da plaće rastu, zaposlenost se povećava, a inflacija je i nadalje blaga.

“Očekuje se da će se rast u sljedećih nekoliko godina ublažiti, kako se gospodarstvo bude približavalo svome potencijalu”, navodi se u priopćenju.

MMF, nakon rasta u prošloj godini za 2,7 posto, procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti za 2,6 posto.

Predviđa i da će se saldo tekućeg računa platne bilance smanjiti, ali će se i dalje ostvarivati višak, dok bi se inozemna zaduženost trebala nastaviti smanjivati.

Po procjenama MMF-a, saldo tekućih transakcija platne bilance u 2019. trebao bi biti u plusu od 2,1 posto BDP-a, nakon lanjskih 2,9 posto, dok bi ukupni vanjski dug krajem godine mogao pasti na 71,9 posto, s lanjskih 75,4 posto BDP-a.

Izvršni direktori pohvalili su i ostvarenje fiskalnog viška u 2017., prvi put nakon stjecanja neovisnosti te su potaknuli hrvatske vlasti da iskoriste povoljne makroekonomske uvjete za daljnju provedbu programa reformi poticanjem uključivijeg rasta, ustrajanjem u fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga te potpunom provedbom strukturnih reformi.

Kako se dalje navodi u priopćenju, direktori MMF-a pozdravili su posvećenost hrvatskih vlasti fiskalnoj disciplini i naglasili važnost ostvarenja fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu, uz poboljšanje strukture prihoda i kvalitete rashoda. “U tom smislu ohrabruju hrvatske vlasti da prošire poreznu osnovicu i poduzmu mjere za smanjenje neslužbenog gospodarstva”, ističu iz MMF-a.

Preporučili su hrvatskim vlastima da u cilju poboljšanja izgleda za rast rashode preusmjere prema javnim ulaganjima.

Direktori su pozdravili i donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti ali i ohrabrili hrvatske vlasti da donesu zakon o proračunu kojim bi se analiza potencijalnih obveza uključila u postupak donošenja proračuna i olakšalo srednjoročno planiranje. Mišljenja su da bi, koliko to okolnosti dopuste, bila poželjna daljnja fiskalna konsolidacija radi ponovnog stvaranja fiskalnog prostora.

Naime, izvršni direktori MMF-a ustvrdili su da se fiskalna konsolidacija nastavila u 2018., ali sporijim tempom.

Iako je nastavljeno dobro ostvarenje prihoda, rasla je i javna potrošnja, što je djelomično uzrokovano povećanjem izdataka za zaposlene u javnom sektoru, konstatiraju. Zamjećuju i da je ukupan fiskalni višak smanjen i zbog “aktivacije državnih jamstava izdanih za jedno brodogradilište u poteškoćama”, kao i da su javna ulaganja bila manja nego što je bilo predviđeno proračunom.

MMF procjenjuje da bi u 2018. suficit proračuna opće države mogao iznositi 0,4 posto BDP-a, a za ovu godinu prognoziraju uravnoteženi proračun.

Direktori MMF-a su pozvali na ambicioznije restrukturiranje javne uprave, među ostalim i smanjenjem visokih izdataka za zaposlene u javnom sektoru i fragmentacije na regionalnim i lokalnim razinama države.

Iako su pozdravili donošenje mirovinske reforme, kao i nedavne mjere za poboljšanje učinkovitosti zdravstvenog sustava, naglasili su da su za uklanjanje dospjelih neplaćenih obveza zdravstvenog sektora i osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava potrebne daljnje reforme.

U MMF-u smatraju da je hrvatska monetarna politika primjereno akomodativna u okviru sidra deviznog tečaja. Budući da bi uskoro trebale započeti preliminarne rasprave u vezi s ulaskom u tečajni mehanizam ERM II, naglasili su potrebu za dovršetkom provedbe opsežnih reformi radi ostvarenja maksimalne koristi od predviđenog uvođenja eura te za održavanjem snažnih zaštitnih slojeva kako bi se mogli podnijeti eventualni negativni asimetrični šokovi.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatskoj je trenutačni cilj ulazak u tečajni mehanizam ERM II (u 2020.), priključivanje bankovnoj uniji i, nakon toga, europodručju.

Izvršni direktori MMF-a u priopćenju su pohvalili HNB zbog konzervativnih bonitetnih politika i potaknuli hrvatske vlasti da razmotre dodatne mjere za sprečavanje prekomjernog zaduživanja stanovništva, ako to bude potrebno.

Ujedno, pozdravili su napore usmjerene prema daljnjem smanjenju stanja neprihodonosnih kredita i naglasili potrebu za pažljivim praćenjem zaduženosti sektora poduzeća.

Izvršni direktori MMF-a su dali poticaj za daljnje poboljšanje stečajnog zakonodavstva i predložili da se provede sveobuhvatno preispitivanje kako bi se osiguralo da stečajni okvir bude potpuno usklađen s najboljom međunarodnom praksom.

Također, naglasili su potrebu za poboljšanjem poslovnog okružja daljnjim smanjenjem administrativnog i poreznog opterećenja i pozdravili najnovije inicijative za smanjenje parafiskalnih nameta, a savjetovali su i da se racionalizira sektor poduzeća u državnom vlasništvu, proda nedovoljno iskorištena državna imovina i poboljša učinkovitost zakonodavnih i sudskih postupaka.

Također, naglasili su važnost uravnoteženog pristupa povećanju fleksibilnosti tržišta rada kao zaštite od stvaranja dvojnog tržišta rada, koje bi dodatno potaknulo iseljavanje mladih na štetu srednjoročnih izgleda za rast, navodi se u priopćenju.

IZVOR

No Comments

31.1.2019. – Oporba u Saboru: Naša je željeznica kao iz vremena Divljeg zapada

Dok druge države razvijaju željeznicu, hrvatska stvara sve više gubitaka, vlakovi su nam sve sporiji i prevoze sve manje putnika, poručili su u četvrtak oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi o novom zakonu o željeznici za koji HDZ vjeruje da je “korak” koji će pridonijeti povećanju konkurentnosti željezničkog prometa.

Naša je željeznica kao iz vremena Divljeg zapada, infrastruktura je dovoljno sačuvana za snimanje western filmova, ustvrdio je Miro Bulj (Most) navodeći da se od Splita do Osijeka brže dolazi biciklom, nego vlakom.

Za razliku od nas, druge zemlje razvijaju željeznicu, koriste je kao gospodarski i element za razvoj države, kaže Anka Mrak Taritaš (Glas). Željeznica nam sve sporije vozi, sve manje zna kuda vozi, sve više stvara gubitke, a to je i slika hrvatske Vlade, kaže Ivan Lovrinović (PH) koji ne polaže previše nade da će novi zakon to promijeniti.

Emil Daus (IDS) ističe da je stanje željeznice u Istri katastrofalno, da se ne koristi fenomen riječke luke, kao ni prednosti manjih istarskih luka. Modernazcija pruge donijela bi pozitivan pomak u turističkim dolascima, moderni vlakovi očuvali bi okoliš, kaže zastupnik, pa navodi kako sada vožnja vlakom Pula-Zagreb, kombinirana, s autobusom, traje minimalno devet sati.

HŽ infrastruktra ne ide u privatizaciju

“Apsolutno nema nigdje govora da HŽ infrastruktura ide u privatizaciju, nigdje to nije bilo rečeno”, odgovorila je državna tajnica u Ministarstvu mora i prometa Nikolina Brnjac SDP-ovu Alenu Prelecu na pitanje koji će se dio željezničke infrastrukture dati privatnicima – stajališta, kolodvori, pruga?

Reforma željezničkog sektora trebala bi građanima omogućiti da koriste njegove benefite, da željeznica bude kralježnica kopnenog prijevoza naslonjena na autobusni sustav, odgovorila je Brnjac na pitanje Božice Makar (HNS) planira li se nadogradnja u korištenju karata za vlak, odnosno autobus?

I dok oporba tvrdi da novim zakonom nećemo dobiti bolju željeznicu, HDZ-ovi zastupnici ga hvale, Ivan Šuker nada se da će biti početak restrukturiranja hrvatskih željeznica, jer su one, podsjeća, uz brodogradnju, bile najveći konzument državnih jamstava, 30-ak milijardi u proteklih 28 godina.

Pero Ćosić uvjeren je da će se građani vratiti željeznici, zakon vidi kao korak za povećanje njene konkurentnosti, predlaže da se razmisli o osnivanju željezničkog hodlinga po uzoru na susjede.

Vlada koja je novi zakon predložila ističe da je njegov cilj potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup.

Glavni ciljevi tog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora i pojednostavljenje zakonodavnog okvira.

Jedna od značajki novog zakona je liberalizacija tržišta željezničkog prijevoza putnika.

 

IZVOR

No Comments

31.1.2019. – Budućnost rada – Izvještaj Globalne komisije Međunarodne organizacije rada

Međunarodna organizacija rada (MOR) je u kolovozu 2017. godine osnovala Globalnu komisiju za budućnost rada u čijem radu sudjeluje 28 članova iz različitih regija svijeta, različitih profesija i iz različitih sektora društva i gospodarstva.

Komisija je pripremila i javno objavila svoj izvještaj „Rad za svjetliju budućnost“ u kojemu poziva vlade da se zauzmu za niz mjera kako bi odgovorile na izazove koje je postavila do sada nezapamćena promjena u svijetu radu

Izvještaj je objavljen u siječnju 2019. godine, a povodom 100. obljetnice Međunarodne organizacije rada.

Kako svijet rada izgleda danas?

-  190 milijuna ljudi je nezaposleno od kojih je 64.8 milijuna mladih;

-  2 milijarde ljudi zarađuje za život u neformalnoj ekonomiji;

-  300 milijuna radnika živi u ekstremnom siromaštvu;

-  2.78 milijuna ljudi umre svake godine zbog nezgoda na radu i od profesionalnih bolesti;

-  36,1 % globalne radne snage radi prekovremeno (više od 48 sati tjedno)

-  Rast plaća je pao sa 2.4% na 1,8% u razdoblju od 2016. do 2017. godine;

-  Žene su plaćene oko 20% manje nego muškarci;

-  Između 1980. i 2016. godine najbogatijih 1% svjetskog stanovništva dobivalo je 27% rasta globalnog dohotka dok 50% najsiromašnijih dobiva samo 12 %;

-  Do 2030. godine potrebno je otvoriti 344 mijuna radnih mjesta uz onih 190 milijuna radnih mjesta potrebnih za rješavanje trenutne nezaposlenosti.

Globalna je komisija predložila program budućeg rada kojemu je u središtu čovjek  koji osnažuje društveni ugovor i ljude, a posao koji oni obavljaju stavlja u središte ekonomske i socijalne politike te poslovne prakse. Taj se program sastoji od tri stupa aktivnosti koji će zajedno potaknuti razvoj, jednakost i održivost za sadašnje i buduće generacije:

  1. Povećanje ulaganja u ljudske sposobnosti

Kako bi se ljudi razvijali u ovom digitalnom vremenu pristup Komisije ide izvan ljudskog kapitala prema široj dimenziji razvoja i napretka životnog standarda, uključujući prava i omogućavanje okružja koje proširuje ljudske mogućnosti i povećava njihovo blagostanje:

- Opće pravo na cjeloživotno učenje koje omogućuje ljudima kvalificiranje, prekvalificiranje i dodatno usavršavanje. Cjeloživotno obrazovanje uključuje formalno i neformalno učenje od ranog djetinjstva i osnovnog obrazovanja do obrazovanja odraslih. Vlade, radnici i poslodavci, kao i obrazovne institucije, imaju komplementarne odgovornosti u izgradnji učinkovitog i prikladno financiranog sustava cjeloživotnog obrazovanja.

- Pojačati ulaganja u institucije, politike i strategije koje će poduprijeti ljude kroz buduće prijelaze u svijetu rada. Mladi će ljudi trebati pomoć u snalaženju u sve težem prijelazu iz škole na radno mjesto. Stariji radnici će trebati širi izbor mogućnosti koje im omogućuju da ostanu ekonomski aktivni dok god oni to žele i koje će stvoriti cjeloživotno aktivno društvo. Svi će radnici trebati potporu u sve većem broju promjena u sustavu rada tijekom njihovog života. Zbog toga aktivne politike zapošljavanja moraju postati proaktivne, a službe zapošljavanja proširene.

- Primjena prilagodljivog i mjerljivog sustava rodne jednakosti. Svijet rada počinje kod kuće. Od roditeljskog dopusta do ulaganja u javne sustave skrbi, politike moraju jačati podjelu neplaćene skrbi u kući kako bi se stvorila istinska jednakost mogućnosti na radnom mjestu. Osnaživanje uloge i utjecaja žena, uklanjanje nasilja i uznemiravanja na poslu i primjena transparentne politike plaća preduvjeti su za rodnu jednakost. Također su potrebne i posebne mjere koje će se baviti rodnom jednakošću u novim poslovima budućnosti.

- Osiguranje opće socijalne zaštite od rođenja do starosti. Budućnost rada zahtijeva snažan i odgovoran sustav socijalne zaštite, zasnovan na načelima solidarnosti i podjele rizika, koji podupire ljudske potrebe tijekom života. To traži razinu socijalne zaštite koja osigurava osnovnu razinu zaštite za sve u potrebi, a koju nadopunjuju sustavi dopunskog socijalnog osiguranja koji daje povećanu razinu zaštite.

2. Povećano ulaganje u institucije rada

Cilj preporuka je osnažiti i revitalizirati institucije rada. One su kamen temeljac pravednih društava i uključuju zakone, pravila, ugovore o radu, organizacije radnika i poslodavaca, kolektivne ugovore te sustave administracije i inspekcije rada. Transformacije koje se događaju u svijetu rada traže jačanje i revitalizaciju institucija koje upravljaju radom, uključujući i stvaranje općeg jamstva rada, samostalnost upravljanja vremenom, revitalizirano kolektivno predstavljanje… Oni ucrtavaju put prema formalizaciji radnih odnosa, smanjuju siromaštvo onih koji rade i osiguravaju budućnost rada kojeg će obilježavati dostojanstvo, ekonomska sigurnost i jednakost.

- Stvaranje općeg jamstva rada. Svi radnici, neovisno o vrsti ugovornog odnosa ili vrsti rada, trebaju imati temeljna radnička prava i „prikladne plaće za život“ (Ustav MOR-a, 1919.), maksimalna ograničenja radnih sati i zaštitu sigurnosti i zdravlja na radu. Kolektivni ugovori ili zakoni i pravila mogu podići tu razinu zaštite. Ovaj prijedlog također omogućuje da zaštita sigurnosti i zdravlja na radu bude priznata kao jedno od temeljnih načela i prava na radu.

- Samostalnost u upravljanju vremenom. Radnici trebaju veću samostalnost u organiziranju njihovog radnog vremena, a u skladu s potrebama poslodavca. Iskorištavanje tehnologije za proširenje izbora i postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života može radnicima pomoći u ostvarenju tog cilja i nadvladavanju pritiska koji dolazi s nejasnim granicama između radnog vremena i privatnog života. Potrebni su stalni napori da se primijene maksimalna ograničenja trajanja radnog vremena zajedno sa mjerama za poboljšanje proizvodnosti kako bi se ostvarila stvarna fleksibilizacija i kontrola nad radnim vremenom.

- Osiguranje kolektivnog zastupanja radnika i poslodavaca kroz socijalni dijalog kao javno dobro koje se promiče javnim politikama. Svi radnici moraju uživati pravo na slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje, a država jamči ostvarenje tih prava. Organizacije radnika moraju osnažiti svoju reprezentativnu legitimnost kroz inovativne tehnike organiziranja koje dolaze i do onih koji su uključeni u nove poslovne modele, uključujući i korištenje digitalnih tehnologija. Oni također moraju koristiti svoju moć okupljanja kako bi se za stolom našli predstavnici različitih interesa. Različiti su mehanizmi na raspolaganju kako bi se upravljalo promjenama i ljudima omogućio utjecaj na njihove radne živote – na razini poduzeća, radnička vijeća, postupci savjetovanja i informiranja, radnički predstavnici u tijelima upravljanja (upravni, nadzorni odbori). Kolektivno pregovaranje je temeljno pravo i moćan alat za gospodarski uspjeh i društvenu jednakost. Niska proizvodnost, stagnirajući rast plaća i povećana nejednakost zahtijevaju ulaganja u institucije određivanja plaća. Nužno je revitalizirati politiku plaća kroz prikladnu primjenu zakonski određene minimalne plaće i kolektivno ugovorene plaće.

- Kontroliranje i upravljanje tehnologijama u svrhu dostojnog rada. To znači da radnici i menadžeri pregovaraju o obliku rada. To također znači usvajanje „čovjek odlučuje“ pristupa u odnosu na umjetnu inteligenciju koji osigurava da konačne odluke koje utječu na rad donose ljudska bića. Potrebno je osnovati  međunarodni sustav upravljanja vezano za digitalne platforme na način da platforme (i njihovi klijenti) poštuju određeni minimum prava i zaštita. Tehnološki napredak također zahtijeva reguliranje korištenja podataka i odgovornost algoritama u svijetu rada.

3. Povećana ulaganja u dostojan i održiv rad

Predlažu se transformativna ulaganja u skladu sa UN-ovom agendom za održivi razvoj.

- Poticaji za promicanje ulaganja u ključna područja za dostojan i održivi rad. Takva ulaganja također će unaprijediti rodnu jednakost i stvoriti milijune poslova i novih mogućnosti za mikro, mala i srednja poduzeća. Razvoj ruralnog gospodarstva, u kojemu leži budućnost mnogih radnika u svijetu, trebao bi postati prioritet. Usmjeravanje ulaganja u visoko kvalitetnu fizičku i digitalnu infrastrukturu je neophodno kako bi se zaustavile podjele i poduprle usluge visoke vrijednosti.

- Preoblikovanje struktura poticaja za poslovni sektor za dugoročna ulaganja i istraživanje dodatnih indikatora ljudskog razvoja i blagostanja. Te aktivnosti mogu uključivati pravedne fiskalne politike, revidirane korporativne standarde odgovornosti, povećanu prisutnost dioničara i izmjene prakse izvještavanja. Predlaže se razvijanje indikatora za mjerenje distribucijske i pravedne dimenzije gospodarskog rasta koje uključuju rast dohotka u kućanstvima i pristup obrazovanju, zdravstvu i stanovanju.

Komisija poziva sve dionike na prezimanje odgovornosti za izgradnju pravedne budućnosti rada. Zemlje bi tebale osmisliti nacionalne strategije o budućnosti rada kroz socijalni dijalog između vlada i organizacija radnika i poslodavaca.

IZVOR

No Comments

28.1.2019. – Izvješće Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu o Prijedlogu zakona o željeznici, prvo čitanje

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o željeznici, prvo čitanje, P.Z.E. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je cilj Prijedloga zakona potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. S tim u vezi, prenose se odredbe Direktive (EU) 2016/2370 o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Prijedlogom zakona uređuju se pravila koja se odnose na uslugu prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom, na neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, ne-diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture. Jedna od značajki Prijedloga zakona je liberalizacija tržišta pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika, uvođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama u željezničkom prometu (PSO ugovori) te povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora nadležnom Regulatornom tijelu (HAKOM). Ostvarenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora postiže se i na način kojim će se putnicima omogućiti pristup informacijama koje su potrebne za planiranje putovanja i kupnju karata unutar EU. Željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika sudjelovat će u zajedničkom informacijskom sustavu i sustavu za izdavanje jedinstvenih karata.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su prijedlog ovog Zakona. Pozitivnim smatraju predložena rješenja koja su u cilju dugoročnog planiranja, osobito donošenje strategije razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj. Na temelju Sektorske strategije donijeti će se nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza, s tim da je u raspravi rečeno da bi radi važnosti, navedene dokumente trebalo donijeti i prije naznačenog krajnjeg roka.

Tijekom rasprave rečeno je da su ovim prijedlogom Zakona predviđena bolja rješenja u odnosu na važeći Zakon, a koja se odnose na mogućnost ustrojavanja željezničkih društava (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo) na drugi način. Da bi se moglo upravljati i raspolagati imovinom potrebno je utvrditi pravni status, odnosno razgraničiti vlasništvo društava jer društva nisu raspodijelila svoju imovinu. Predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovo pitanje riješiti izradom elaborata te je naznačila da je pred potpisivanjem ugovor s konzultantima koji će detektirati ukupnu imovinu te što je trenutno u vlasništvu kojeg društva. U nastavku rasprave, dano je mišljenje da što se tiče vlasništva nije problem popis imovine, odnosno katastar jer je on prethodno već bio sređen i datira još od Austro-Ugarske, već je nesređeno stanje nastalo razdvajanjem društava kada nije izričito definirana imovina pojedinog društva. Društva su podijeljena knjigovodstveno, ali nisu katastarski i putem zemljišnih knjiga. Rečeno je da je od sređenog stanja, razdvajanjem društava, napravljen nered. Rezultat toga je sadašnje stanje objekata koje je izrazito loše, jer po potrebi „svatko svojata, a nitko ne održava“. Mišljenje je da vlasništvo mora biti od jednog te većina članova Odbora smatra da u sadašnjoj situaciji to treba biti HŽ Infrastruktura. Cilj je zaštiti državno vlasništvo, svu željezničku infrastrukturu, da ne bude moguće, primjerice jednog dana da željeznički kolodvori budu u privatnom vlasništvu. Isto tako, potrebno je zaštiti nacionalnog prijevoznika. Radi toga, ukoliko bi se željezničkim prijevoznicima iz Europske unije odobrilo pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi, a odobrenje bi imalo utjecaj na organizaciju i financiranje usluga domaćeg prijevoza putnika koje se pružaju temeljem ugovora o obavljanju javnih usluga, postoji mogućnost ograničenja navedenog pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga, na temelju odluke Regulatornog tijela.

U nastavku sjednice naglašeno je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske te je raspravljano o pravnom statusu, važnosti upisa željezničke infrastrukture u javno dobro,  ali je rečeno da su upisi uglavnom napravljeni te da je veći problem koji treba riješiti pitanje pravnih sljednika. Dakle, da bi se uopće moglo upravljati i raspolagati željezničkom infrastrukturom, prije svega je istu potrebno utvrditi i izvršiti uknjižbu nekretnina koje čine željezničku infrastrukturu, a do sada nisu bile uknjižene. U raspravi je istaknuta važnost jasnog definiranja i utvrđivanja pojma i granica željezničke infrastrukture, način korištenja i upravljanja, a osobito način zaštite te uknjižbe u katastar i zemljišne knjige.

Poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti prijevoza putnika željeznicom te otklanjanjem preostalih zakonskih, administrativnih i tehničkih prepreka u konačnici rezultirati će jačanjem konkurentnosti željezničkog prometa rečeno je u raspravi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o željeznici.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

IZVOR

No Comments

16.1.2019. – Obranjeno pravo na štrajk u HŽ Infrastrukturi

Arbitražni postupak pri Županijskom sudu u Zagrebu
u slučaju utvrđivanja proizvodno – održavajućih i nužnih poslova za vrijeme štrajka u HŽ Infrastrukturi d.o.o. okončan u korist radnika

Proces utvrđivanja proizvodno – održavajućih i nužnih poslova za vrijeme štrajka u HŽ Infrastrukturi d.o.o. koji je započeo u siječnju 2018. godine i trajao je sve do danas, umjesto 15 dana trajao je 365 dana. U slučaju da je bio prihvaćen prijedlog poslodavca da tijekom štrajka mora prometovati 30 do 50 % vlakova iz važećeg voznog reda i kojim bi se maksimalno smanjio broj radnika koji moraju raditi za vrijeme štrajka (isključivu iz razloga uskrate naknade plaće za sve vrijeme provedeno u štrajku) štrajk u HŽ Infrastrukturi d.o.o. bio bi u praksi – neprovediv.

Unatoč angažiranju i vanjskog odvjetnika poslodavac nije uspio u svojim namjerama, sindikati su u ovom procesu uspjeli dokazati zakonsko pravo i pobijediti argumentima. Za vrijeme štrajka u HŽ Infrastrukturi ne mora voziti niti jedan vlak, a na radu svakog dana mora biti raspoređeno 1377 radnika, kojima poslodavac ne može uskratiti pravo na plaću za vrijeme štrajka.

Godina u kojoj kreću pregovori za novi kolektivni ugovor čini se nije mogla bolje početi.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

DOPIS

No Comments