Uloga i značaj Sindikata

Aktualna društvena situacija  svakako postavlja pitanje strukture i funkcioniranja sindikata. Zato smo  odlučili da na našim stranicama iznesemo svoje razmišljanje o ovoj temi. U  javnosti se sindikat različito percipira, a najčešće iz osobnog iskustva vezanim  uz sindikalne organizacije. Ljudi sindikat različito doživljavaju, tako da neki  sindikat vežu uz provedbu industrijskih akcija, za neke će to biti organizacija  koja se brine za prava radnika, stariji radnici uglavnom percipiraju sindikat kao organizaciju koja nabavlja pod povoljnim uvjetima zimnicu i organizira  sindikalne izlete i sl.

Zakonom o radu iz 1995.godine sustav radnih odnosa osnovan je na praktičnom uvažavanju ustavnog prava na rad te autonomiji socijalnih partnera da reguliraju svoje odnose. Sistemske promjene nametnule su sindikatima važnu ulogu u profiliranju prava, obveza i odgovornosti radnika. Ta uloga je bitna u procesu zaključenja ugovora o radu, a osobito u procesu kolektivnog pregovaranja sa poslodavcima.

Zato će se u budućnosti definitivno nametati kao ključna uloga sindikata, njihova sposobnost da sačuvaju svoju samostalnost i da svoju aktivnost usmjere ka artikuliranju socijalno ekonomskih prava radnika. Stoga je i točna konstatacija po kojoj je sindikalni pluralizam stup demokracije, ta da radnici moraju imati mogućnost izbora onakvog oblika organizacije koji njima najbolje
odgovara.
Radnici imaju mogućnost slobodnog izbora oblika sindikalne organizacije u koju će se učlaniti i koja će ih zastupati. Oni to čine po svojoj slobodnoj volji i bez ikakve zapreke.

Sindikat je samostalna, demokratska i neovisna organizacija zaposlenih u koju se oni dobrovoljno udružuju radi artikuliranja, oblikovanja i ostvarivanja njihovih zajedničkih interesa. Smisao sindikata u uvjetima tržišne privrede je zaštita i ostvarivanje interesa radnika i to prvenstveno svojih članova a onda i šire. Bez  potpore svoga članstva, ali i potpore radnika kojih se
određena pitanja tiču, kao artikuliranih interesa, tiču, sindikati neće moći polučiti očekivane rezultate.
Sloboda sindikalnog udruživanja jedan je od oblika opće slobode udruživanja koja pripada temeljnim slobodama čovjeka.

Kolektivno pregovaranje i zaključivanje kolektivnog ugovora

Posebno bismo istakli važnu ulogu sindikata u području kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora. Tu se upravo najbolje očituje važnost sindikata u smislu predstavljanja interesa radnika, jer samo sindikati imaju pravo u ime radnika sklapati kolektivne ugovore. Kolektivno pregovaranje i zaključivanje kolektivnog ugovora složen je proces i zahtijeva veliko umijeće i znanje od strane sudionika ovog procesa. Reforma tržišta rada ne smije ni na koji način dovesti u pitanje temeljna prava radnika i zato se u kolektivnim pregovorima pregovara o visini plaće, osnovici, dodacima na plaću i ostalo.

Socijalno partnerstvo i socijalni dijalog

Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora, konzultacija, razmjene informacija između Uprave društva i Sindikata. Pojam socijalnog partnerstva priznaje legitimnost različitosti uloga interesa i vrijednosti uz istodobno uviđanje nužnosti postizanja dogovora.

Cilj socijalnog dijaloga između socijalnih partnera je promoviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja sudionika, u svrhu rješavanja svih važnih gospodarsko-socijalnih pitanja važnih za položaj radnika, a naročito onih u svezi sa organizacijskim promjenama, strukturnim promjenama, procesima restrukturiranja, kolektivnim pravima, pravima zaštite na radu radnika.

Temelji učinkovitoga socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze se u povjerenju i toleranciji, uvažavanju i opredjeljenju za usklađivanjem općih i posebnih interesa.

Sindikalni predstavnik ili povjerenik

Sindikati koji imaju članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno povjerenika koji će ih zastupati. Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca.

Sindikalni predstavnici, odnosno sindikalni povjerenici imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

Osnivanje radničkih vijeća

Važna je uloga sindikata u osnivanju radničkih vijeća koja se ostvaruje kroz pokretanje prijedloga za utemeljenje radničkih vijeća, kroz predlaganje liste kandidata za članove radničkih vijeća, kod suradnje sa radničkim vijećem, preuzimanje prava i obveza
radničkog vijeća kod poslodavca kod kojeg ono nije utemeljeno.

Štrajk

Štrajk je industrijska akcija radnika koji prekidom rada nastoje ishoditi od poslodavca ili osobe u vezi s poslodavcem određene ustupke ili pogodnosti(npr. povišicu plaće, dulji godišnji odmor, bolju zaštitu na radu itd.).Zajamčeno je Ustavom RH i međunarodnim konvencijama.
Pravo na štrajk uređeno je i Zakonom o radu tako da samo sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i povesti ga sa svrhom zaštite i
promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća.

Današnja uloga sindikata determinirana je ekonomskim i socijalnim ciljevima radnika. U tom smislu socijalni dijalog pojavljuje se kao važan mehanizam i sredstvo za iznalaženje rješenja.
I cilj socijalnog dijaloga je da se putem kolektivnog pregovaranja pronađe socijalni kompromis, za što će se svakako trebati ekipirati , pokazati više zajedništva, rangirati primarne ciljeve, nastupati što jedinstvenije  i više nego do sada pokazati više odgovornosti.

Tko smo mi?

Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica samostalna je i dobrovoljna udruga radnika zaposlenih u sekcijama, službama,
pogonima, radionicama, radnim jedinicama i poduzećima koje osnivaju Hrvatske željeznice, radnika na gradnji i održavanju željeznicke infrastrukture, te mobilnih i stabilnih postrojenja Hrvatskih željeznica. Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica ustrojen je i funkcionira na demokratskim načelima.

Pristupnice možete naći ovdje:

• Pristupnica u PDF formatu (Adobe Acrobat)
• Pristupnica u DOC formatu (Microsoft Word)

Zašto postojimo?

Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica je stabilna i demokratska radnička organizacija koju su stvorili radnici i kojemu je osnovna zadaća ostvarivanje i zaštita materijalnih, socijalnih i drugih prava i interesa svojih članova. Naše ostale zadaće su:

• materijalno blagostanje, socijalna sigurnost i pravednost;
• poboljšanje uvjeta rada i života, te zaštita zdravlja i okoliša;
• humanizacija rada kroz tehnologiju i propise;
• uspostavljanje socijalnog tržišta radne snage po uzoru na razvijene europske zemlje;
• zaštita radnika od bilo kojeg oblika pritisaka i isključivosti;
• razvoj industrijske demokracije i pravne države;
• pravo na rad i svih oblika zaštite na radu;
• pravedan i stimulativan sistem plaća i poreza;
• razvoj stvaralačkih i stručnih potencijala te obrazovanje i stručno osposobljavanje
• ostvarivanje i zaštita sindikalnih prava i sloboda članova sindikata;
• zaštita prava i sloboda sindikalnih povjerenika, ostalih sindikalnih aktivista te predstavnika zaposlenika;
• radno pravna zaštita svojih članova;
• kolektivno pregovaranje u ime i za račun svojih članova;
• sklapanje i kontrola primjene kolektivnih ugovora te donošenje radno socijalnih zakona koji će biti rezultat usklađenih interesa svih socijalnih partnera.

Kako radimo?

Osnovna načela rada našega Sindikata su:

• pravo radnika na sindikalno organiziranje;
• dobrovoljnost učlanjivanja i istupanja iz sindikata;
• radnička solidarnost
• samostalno utvrđivanje i donošenje sindikalnog programa;
• samostalno biranje sindikalnih predstavnika i zastupnika te kontrola njihova rada;
• samostalno odlučivanje o metodama sindikalne borbe;
• financijska samostalnost;
• javnost rada Sindikata i njegovih organa te odgovornost prema članstvu;
• interesno, a ne stranačko djelovanje;
• demokratsko zastupanje i demokratsko očitovanje volje članova;
• prihvaćanje i primjena konvencija Medunarodne organizacije rada;
• djelotvornost rada.

Borba za prava iz rada i na osnovu rada regulirana u Zakonu o radu, Pravilniku o radu Hrvatskih željeznica, Zakonu o zaštiti na radu, Kolektivnim ugovorima i ugovorima o radu trajno je određenje našega Sindikata.

Odgovornost i profesionalnost prije svega

Sindikat – Članstvo – Sindikalni povjerenik
Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica je samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika. Sindikat je ustrojen i organiziran demokratski. Jedno od načela djelovanja sindikata je da se sindikalni predstavnici biraju  na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.

Sindikat – Članstvo
Snaga sindikata je u broju radnika koji su članovi sindikata. Kako to ostvarujemo?

1. Cilj je da sve odluke u Sindikatu budu izraz volje većine članova.
2. Svaki član ima pravo biti poučen o Statutu i pravilima Sindikata, a to mu omogućuje potpuno sudjelovanje u donošenju sindikalnih odluka.
3. Svi članovi trebaju imati ista prava i povlastice, kao i dužnosti i obveze.
4. Svoje predstavnike članovi između sebe biraju sami javnim ili tajnim glasovanjem i njima su odgovorni.
5. Članove sindikata treba upoznati sa svim sindikalnim aktivnostima koje i članstvo treba analizirati, odnosno ocijeniti.

Kako ostvarujemo demokratsko načelo djelovanja

Podružnica Sindikata
Osnova organizacije je sindikalna jedinica, gdje se ostvaruje prvi kontakt s članovima. Snažna organizacija sindikata na radnom mjestu, važna je kao osnovica za snažno ustrojstvo sindikata.

• Najviši organ podružnice je POVJERENIŠTVO PODRUŽNICE. Sastoji se od GLAVNOG POVJERENIKA, njegova zamjenika i svih sindikalnih povjerenika izabranih u podružnici. Sindikalni povjerenici biraju se javnim ili tajnim glasovanjem, kako to odluče članovi sindikata na organiziranom sindikalnom skupu, gdje se provode izbori za predstavnike. Izbor sindikalnog povjerenika provodi se u svakoj sindikalnoj jedinici koja broji minimalno 5 članova.
  Izabrani povjerenici po djelatnostima čine SREDIŠNJI ODBOR PODRUŽNICE.
• SREDIŠNJI ODBOR PODRUŽNICE predlaže kandidata za GLAVNOG POVJERENIKA, a bira ga Povjereništvo podružnice.
  Glavni povjerenik za svoj rad odgovara Povjereništvu i Središnjem odboru povjereništva, ali i cjelokupnom članstvu
  podružnice.
• Glavni povjerenici  iz svih sindikalnih podružnica čine GLAVNO POVJERENIŠTVO SINDIKATA. Ovo tijelo je između sjednica Sabora izvršni organ koji rukovodi radom sindikata.
• SABOR je najviše tijelo sindikata kojeg čine zastupnici – sindikalni povjerenici iz podružnica  (članovi Središnjeg odbora podružnica) i članovi sindikata koji su po svojoj funkciji zastupnici.
• Temeljem izmjena i dopunama Statuta, ostvaruje se i pravo izbora na svakih započetih 50 članova još po jednog zastupnika unutar djelatnosti.

Kakav mora biti Sindikalni povjerenik?

Članstvo za svoje predstavnike bira odgovorne i sposobne ljude koji će štititi i promicati njihove interese. Snaga, kao i dignitet sindikata ovisni su o brojnosti članstva sindikata, kao i o kvaliteti njegovih sindikalnih povjerenika na svim razinama. Zato je bitno da i članstvo svoje izabrane predstavnike pravovremeno obavještava o svojim problemima, te ih i nadzire da se sve što je dogovoreno i provodi. Sindikalni povjerenici  na svim razinama ne smiju izbjegavati odgovornost i podnošenje članstvu, redovitih izvješća o svom radu i svim sindikalnim aktivnostima.
Stvarajući snažan sindikat, birajući odgovorne profesionalne povjerenike, radnici će putem svojih izabranih predstavnika
ravnopravno moći utjecati na poboljšanje i ostvarivanje svojih prava: prava na rad – prava na plaću – prava na bolje uvjete rada.

Trebaju li radnici sindikat?

Radnici uvijek imaju posebni interes suprotstavljen interesu poslodavca. Sindikat je najsnažnije oružje u rukama radnika. Zato radnici i osnivaju sindikate kako bi organizirano i snažno iskazali svoj interes. Stvaranje sindikata je neizbježno uvijek kada postoje dvije skupine s razlicitim interesima. Interes poslodavca je dobiti više rada i profita uz što manji trošak, dok su radnici zainteresirani za što vece place i bolje uvjete rada. Kroz snažan sindikat radnici se zajednickim aktivnostima i djelovanje mogu ravnopravno suprotstaviti poslodavcima i ostvariti vecu cijenu rada i bolje uvjete rada. Snaga sindikata ovisi o brojnosti članstva i
akcijskoj spremnosti. Zajedništvom se brže rješavaju problemi, a poslodavca je lakše prisiliti da se pridržava potpisanog.

Kako postati član Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica?

Članom Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica mogu postati svi radnici zaposleni u službama, sekcijama, pogonima, radionicama, radnim jedinicama i poduzećima koje osnivaju Hrvatske željeznice, radnici koji rade na gradnji i održavanju željezničke infrastrukture te mobilnih i stabilnih postrojenja. Članom Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica može biti
umirovljenik koji pri odlasku u mirovinu izjavi kako želi biti članom Sindikata.

Članom Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica može postati svaki radnik zaposlen u djelatnostima Hrvatskih željeznica, ako prihvaća Statut i Program Sindikata. Članom se postaje potpisivanjem pristupnice Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica kod sindikalnih povjerenika u sindikalnim podružnicama Varaždin, Koprivnica, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Zagreb I,
Novska, Sisak, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Pula, Knin, Split, Ploče i Pogoni infrastrukture.