16.9.2020. – Ministar Aladrović najavio promjene Zakona o radu, evo što to znači za radnike


  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Hrvatska je po udjelu povremeno zaposlenih radnika doista jedan od europskih rekordera, kao što je pri vrhu i po veličini turizma u nacionalnoj ekonomiji. Preko raznih sezonskih ugovora i ugovora o radu na određeno ovo je ljeto u Hrvatskoj bilo angažirano oko 362 tisuće radnika, što znači da je na svakih pet zaposlenih, jedan radnik bio angažiran na određeno. Stanje u razdoblju korone čak je i nešto povoljnije nego prije jer je lani privremeni ugovor o radu imao svaki četvrti zaposleni! Ministar rada Josip Aladrović prenio je stav Plenkovićeve Vlade “da treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali isto tako i ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme. To je nekakav dobar balans, rekao je Aladrović gostujući u emisiji Hrvatskog radija. 

Probni baloni

Zanimljiva izjava stiže uoči prvog konzultativnog sastanka sa socijalnim partnerima posvećenog promjenama Zakona o radu, zakazanog za idući tjedan. Rad od kuće i rad na daljinu, očito, neće biti jedini predmet pregovora sindikata, Vlade i poslodavaca, tako da pomlađenu ministarsku ekipu i premijera Plenkovića očekuje nova runda odmjeravanja sa sindikatima. U prošloj, sindikati su dva puta izašli kao pobjednici, prvi put kad je Vlada odustala od ubrzanog povećanja radnog vijeka na 67 godina te ga, štoviše, spustila na 65 godina.

Drugi nokdaun bio je višetjedni štrajk prosvjetara koji je završen većim povećanjem plaća u javnom sektoru od traženog!  Ministar Aladrović smatra da će do izmjena Zakona o radu sigurno doći, a da bi cilj tih izmjena trebalo biti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ta bi konkurentnost mogla podrazumijevati i jednostavniju otkaznu proceduru, što godinama traži Hrvatska udruga poslodavaca.

Mladen Novosel, šef SSSH, kaže da se zadnjih dana puštaju probni baloni oko mnogih pitanja pa i oko fleksibilizacije. 

– Fleksibilnije otpuštanje neće riješiti probleme rada na određeno. Sve će strane u utorak iznijeti svoje prijedloge, želje i prioritete vezane uz izmjene Zakona o radu, i tek kad čujemo prijedloge jasno ćemo se očitovati – kaže sindikalac Novosel.

Ministar Aladrović vjeruje da ugovori na određeno stvaraju nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog razdoblja, no ne izjašnjava se u kojem bi smjeru fleksibilizirao rad na neodređeno. Radnici sada mogu dobiti poslovno uvjetovani otkaz, uz propisani otkazni rok i otpremninu. Zaposleni u javnom sektoru su u pravilu pošteđeni otkaza, dok su oni u privatnom gotovo svakodnevni, kao što su, uostalom, i ugovori na određeno naša svakodnevica. Devet od deset novozaposlenih radnika uglavnom se zapošljava na određeno, no u posljednje vrijeme i tu se stvari lagano mijenjaju u korist stalnog zaposlenja.

Skupi poticaji 

Hrvatska već neko vrijeme vodi izrazito proaktivnu, ali i skupu politiku zapošljavanja mladih preko petogodišnjih poreznih olakšica poslodavcima koji mlađima od 30 godina ponude ugovor na neodređeno. Trenutačno su tvrtke i drugi poslodavci oslobođeni plaćanja 16,5 posto zdravstvenog doprinosa za 136 tisuća mladih ljudi zaposlenih na neodređeno. U godinu dana, broj mladih na toj olakšici porastao je sa 121 tisuće u srpnju prošle godine na 136 tisuća korisnika olakšice u srpnju ove godine. 

Ta je mjera na snazi od siječnja 2015. godine tako da su prvi korisnici olakšica već zagazili u drugu polovicu tridesetih i ostali bez njih. Godišnja vrijednost nenaplaćenih zdravstvenih doprinosa po toj osnovi mogla bi biti oko dvije milijarde kuna!

Velik je to izgubljeni novac za zdravstveni sustav, ali i financijski mamac za tvrtke kojima su mladi do 30 godina u startu 16,5 posto jeftiniji od drugih! Povrh te olakšice, koja je poticaj poslodavcima, od prošle su godine mladi do 25 godina potpuno oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a onima između 25 i 30 godina ta je porezna obveza prepolovljena. Oni će taj novac – računa se oko 700 milijuna kuna – dobiti u idućoj godini povratom poreza! 

IZVOR

Comments are closed.

  • (Hrvatski) Iz medija

    Sorry, this entry is only available in Hrvatski.