Radnik kojeg je poslodavac uputio na godišnji odmor zbog smanjivanja gospodarske aktivnosti, odnosno zabrane rada temeljem odluka Stožera civile zaštite u jeku epidemije koronavirusa, ima pravo na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o radu (ZOR) u tom je pogledu jasan i propisuje da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Naknada koja se za godišnji odmor isplaćuje najmanje je u visini radnikove „prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad)“.Najmanje četiri tjedna plaćenog odmora godišnje
Radnik, kako propisuje ZOR, ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i to u trajanju od najmanje četiri tjedna. Pritom se, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora od zakonski propisana minimalna četiri tjedna.
„Može li poslodavac uzeti sav godišnji odmor, za koji veli da nam neće platiti, i kada se počne raditi da ćemo mu morati sve ove sate odrađivati?“, zanimalo je našu čitateljicu. Odredbe ZOR-a o godišnjem odmoru jasno kazuju kako poslodavac radniku ne može “uzeti” godišnji odmor, treba mu ga platiti, a kako je zakonom propisano pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, radnik iskorišteni godišnji odmor ne treba naknadno odraditi.
ZOR propisuje i da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor mora se isplatiti samo u slučaju kada radniku prestane ugovor o radu, a dok je radio nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava još je sredinom prošlog mjeseca donijelo niz mišljenja vezanih uz radni odnos u okolnostima proglašene epidemije Covid-19. Kada je riječ o godišnjim odmorima, naveli su kako „poslodavac može donijeti odnosno prilagoditi raspored korištenja godišnjih odmora radnika novonastaloj situaciji“, pri čemu i dalje postoji obaveza primjene ZOR-a u „pogledu savjetovanja i obavješćivanja radnika o istom“. Zakonski se raspored godišnjih odmora donosi do kraja lipnja tekuće godine, a radnik o korištenju godišnjeg odmora treba biti informiran 15 dana prije njegova početka.
I obustavu rada u izvanrednim okolnostima treba platiti
Nakon preporuka da se u epidemiji koronavirusa pokuša organizirati rad od kuće gdje je to moguće, mnogi su poslodavci posegnuli i za slanjem radnika na godišnji odmor i pitanje je u kojoj su mjeri pritom poštivani zakonski rokovi. Dio radnika koristio je ili koristi preostale dane godišnjeg iz prošle godine, no, ima i onih kojima je „načet“ ovogodišnji odmor.
Dodatno objašnjenje vezano uz godišnje odmore u vrijeme epidemije koronavirusa resorno ministarstvo dalo je na upit Nezavisnih hrvatskih sindikata (mišljenje se može vidjeti ovdje). Podsjećaju da poslodavac raspored godišnjih odmora treba imati napisan najkasnije do 30. lipnja za tekuću godinu.
„Ukoliko se bilo na strani radnika bilo poslodavca, primijene okolnosti zbog kojih nije moguće da se godišnji odmor koristi kako je utvrđeno rasporedom, dogovorom poslodavca i radnika (ili samo odlukom poslodavca) moguće je godišnji odmor koristiti i u drugačijem rasporedu od utvrđenog, ali uz obvezu poštivanja roka od 15 dana u kojem poslodavac mora radnika obavijestiti o trajanju te razdoblju korištenja istog“, navodi se u mišljenju Ministarstva rada koje ističe i da njihovo mišljenje o određivanju rasporeda korištenja godišnjih odmora za vrijeme epidemije Covid-19, „ni na koji način nije uputa poslodavcima da radnicima u razdobljima zabrane rada pojedinih djelatnosti, odrede raspored korištenja godišnjih odmora u tom terminu, već je to navedeno kao mogućnost“.
Korištenje godišnjeg odmora u epidemiji koronavirusa nije jedina opcija na raspolaganju poslodavcima. Zakonom se propisuje i kako postupati u razdobljima u kojima se „ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu“, odnosno u situacijama kada je došlo do prekida radnog procesa krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. U tim slučajevima radnik ima pravo na naknadu plaće na teret poslodavca.
„Uzimajući u obzir kako poslodavac snosi rizike poslovanja, on sam mora procijeniti kako će u novonastalim izvanrednim okolnostima postupiti, odnosno koju mogućnost uređenja radnih odnosa će izabrati“, navodi resorno ministarstvo dodajući kako je „opravdano očekivati da će epidemija popustiti, poslovni procesi morat će se nastaviti odvijati nesmetano, a potrebno će se biti i pridržavati rokova propisanih odredbama Zakona o korištenju godišnjih odmora“.
