Nakon što je Vlada kapitulirala pred sindikalnim zahtjevima i potpisima 700.000 građana koji se protive obveznom radu do 67. godine te nakon što je odlučila ispuniti sve sindikalne zahtjeve, idući tjedan u javno savjetovanje pustit će sedam izmjena zakona koji će različitim skupinama ljudi omogućiti da rade i nakon 65. godine ako to žele.
U ponedjeljak, pak, počinju razgovori sa sindikatima i poslodavcima, nakon čega zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana. Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Mi smo analizirali što će te izmjene zakona i odustanak od mirovinske reforme značiti za te profesije.
Što će odustanak od mirovinske reforme i buduće izmjene šest zakona značiti za:
RADNIKA U PRIVATNOM SEKTORU
Radnik će u privatnom sektoru u starosnu mirovinu moći ići sa 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a ako želi prijevremenu mirovinu, u nju će moći ići sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža, s time da će mu se mirovina za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja umanjiti trajno za 0,2 posto, odnosno za 12 posto ako ide u mirovinu pet godina prije nego što ostvari uvjete za punu mirovinu. U punu će mirovinu bez penalizacije radnik moći ići i sa 60 godina ako je skupio 41 godinu mirovinskog staža u efektivnom trajanju. No, budući da će se mijenjati Zakon u radu, Vlada će omogućiti da oni radnici koji žele raditi poslije 65. godine, to i mogu. Dosad je Zakon o radu omogućavao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s poslodavcem, odnosno ako ga poslodavac želi. Sada će izmjene Zakona o radu ići u smjeru da će svi oni koji žele raditi nakon 65. godine, to moći bez posebne dozvole poslodavca, a Vlada će u Zakonu samo definirati dobnu granicu. Ta dobna granica vjerojatno će iznositi 68 godina, o tome će se tek dogovarati sa socijalnim partnerima u ponedjeljak. Sada u Zakonu ne postoji dobna granica, već se može s poslodavcem dogovoriti da se radi dok ima potrebe za tim radnikom. Izmjene bi mogle ići u smjeru da radnik može ostati na poslu do 68. godine ako to želi, a da se o radu iznad te dobne granice može dodatno dogovoriti s poslodavcem. Također, ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema potrebu za njim, morat će mu isplatiti otpremninu za godine koje je još mogao provesti na poslu.
ŽENE
Vlada je htjela izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce do 2033. godine, i to tako da i muškarci i žene idu u mirovinu sa 67 godina. Trebalo je postojati i prijelazno razdoblje, u kojem bi žene u mirovinu išle sa 65 godina i Vlada je u zakonu naznačila da to prijelazno razdoblje završava 2026. No, sindikati su tražili i dobili da prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i da tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada su žene u povoljnijem položaju od muškaraca i u starosnu mirovinu idu sa 62 godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.
DRŽAVNE I LOKALNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE
Prema sadašnjem Zakonu o državnim službenicima, njima služba prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina i imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža, i to posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj su stekli uvjete za mirovinu.
Lokalnom pak službeniku služba prestaje kad navrši 65 godina života i 20 godina mirovinskog staža posljednjeg dana u godini kada su ti uvjeti ostvareni. SDP-ova Vlada htjela je 2014. izmijeniti Zakon o državnim službenicima tako da im služba završi na dan kada napune 65 godina, jer bi se tako smanjio broj ljudi odmah, a ne da se čeka kraj kalendarske godine, ali se to nije dogodilo. Tadašnji ministar Arsen Bauk odustao je od toga zbog pritiska sindikata i zato što su shvatili da uštede ne bi bile značajnije. U Zakonu o državnim službenicima i sada postoji odredba da se može raditi i nakon 65 godine ako se čelnik tijela i službenik tako dogovore “vodeći računa o potrebama službe”. Ta je odredba prilično problematična jer može značiti da se netko šalje u mirovinu sa 65, a netko koga se favorizira, primjerice, zbog stranačke pripadnosti ili nečeg drugog može nastaviti raditi. Sada, kako doznajemo, postoji namjera, a to priželjkuju i sindikati, da i državni službenici mogu raditi i poslije 65. godine do 68. godine bez dozvole čelnika tijela. Ako za njima nema potrebe nakon 65. godine, onda će im se morati isplatiti i otpremnina. O tome će se u ponedjeljak, doznajemo, razgovarati sa sindikatima, a onda paket zakona ide u javnu raspravu na dva tjedna.
LIJEČNIKE I MEDICINSKO OSOBLJE
Liječnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od 65. godine samo ako dobiju suglasnost ravnatelja, upravnog vijeća te na kraju i potpis ministra. To se, kažu nam neki sugovornici, u znatnoj mjeri zloupotrebljava, pa neki mogu raditi i do 70. godine jer su u dobrim odnosima sa šefovima ili su možda politički podobni, a neke se tjera u mirovinu sa 65 godina iako je liječničko zanimanje deficitarno. Velika većina liječnika želi raditi i nakon 65. godine, doduše, veći broj njih na pola radnog vremena. Ono što nam sada kažu u Ministarstvu zdravstva jest da će se najvjerojatnije ići na varijantu da liječnici mogu, ako žele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola šefova i ministra, a nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, i do 70. godine ako se dogovore s nadređenima. Sindikati su složni s time, ali upozoravaju da se to mora formulirati tako da liječnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za službom, a ne da onda ispaštaju mladi liječnici.
UČITELJE, NASTAVNIKE I SVEUČILIŠNE PROFESORE
Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju, koji definira da se u mirovinu mora ići sa 65 godina, a nastavnici i učitelji u školama mogu nastaviti raditi samo do kraja školske godine ako u toj godini navršavaju 65 godina, dakle do 31. kolovoza. Ravnatelji, pak, mogu dovršiti svoj četverogodišnji mandat ako i napune 65 godina. Intencija je sada da i oni mogu raditi nakon 65. godine, ali u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne znaju još što će se konkretno mijenjati u Zakonu; to će se tek dogovarati idući tjedan. Sindikati upozoravaju da se sada ljude tjera u mirovinu iako postoji potreba za stručnim kadrom, posebice u strukovnim školama. Sveučilišni profesori također mogu ostati raditi i nakon 65. godine ako za njima postoji potreba i ako “udovoljavaju kriteriju izvrsnosti”, koji određuje Nacionalno vijeće za znanost. Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogućnošću produljenja za još dvije godine, a ako i nakon toga neko visoko učilište ima potrebu za tim profesorom, onda ga mora platiti iz vlastitog budžeta. Nejasno je što bi se sada tu moglo mijenjati.
Tri sindikalne središnjice poručuju: Nećemo dopustiti da Vlada ovo iskoristi za kupovanje vremena
“I dalje ćemo pratiti što će se dogoditi s najavom premijera Andreja Plenkovića oko ispunjavanja naših zahtjeva iz inicijative ‘67 je previše’, ali i nastaviti se pripremati kao da će se referendum održati. Puno smo se puta dosad opekli i nećemo riskirati i tako iznevjeriti 720.000 građana koji su nam dali podršku”, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare triju sindikalnih središnjica nakon sastanka s organizacijskim odborom inicijative na kojem se razgovaralo o najnovijoj najavi Vlade.
“Iskustvo nas uči da ne treba skakati na prvu, niti od radosti. Zbog nepovjerenja prema vladajućima nećemo stati s pripremama”, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i dodao da će se budno pratiti što se događa u Vladi i Saboru, ali i da su spremni vrlo brzo odgovoriti akcijama ako se shvati da je to samo kupovanje vremena. Za Anu Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske građanski cilj neće biti postignut čak i ako se ispune premijerova obećanja i izmijeni zakon, odnosno građani se neće imati priliku izjasniti o onome što smatraju prioritetom jer referendum je zapravo ispit demokracije.
I Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poziva na oprez kad je riječ o Vladinim obećanjima.
“Ne mislimo još da smo ostvarili cilj jer ono što smo dobili na mostu, mogli bismo izgubiti na ćupriji. Naime, jednim bi se zakonskim izmjenama ispoštovalo ono što smo mi tražili, a drugima će se moguće otvoriti druga pitanja koja mogu biti itekako kontraproduktivna i bolna za interese građana. Čekat ćemo da vidimo kako će se stvari razvijati”, kaže Ribić.
Sindikalisti kažu da zaokret Vlade oko njihovih traženja potvrđuje da je u startu sve trebalo raditi drukčije, odnosno u dogovoru s njima. Potvrda je to da blokada mirovinskog sustava nije samo u Zakonu o mirovinskom osiguranju nego “zamke” vrebaju i iz drugih propisa, posebice poreznog sustava. Zato traže usuglašavanje svih zakona koji se tiču prava radnika i umirovljenika.
Sindikati odbacuju optužbe da je cijela akcija “67 je previše” ispolitizirana, ali su najavili da bi, ako je se netko usudi izigrati, mogli krenuti i u osnivanje stranke “iza koje bi stajalo 720.000 potpisnika”. Kritični su bili i prema poslodavcima koji nisu sretni zbog Vladine odluke. Naime, sindikati tvrde da umjesto brige o zaposlenima više brinu o svom džepu u koji nastoje “strpati što više profita”. Što se pak tiče mogućeg ostanka u svijetu rada do 67. godine, sindikalisti kažu da to treba biti odabir radnika, a ne prisila.
