Predstavnici Inicijative ’67 je previše’ izvijestili su u noći sa subote na nedjelju da su prikupili više od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma.
Ministarstvo uprave na dan 27. travnja 2019. utvrdilo je kako je u registru birača upisano 3.735.680 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
To znači kako je za raspisivanje referenduma bilo potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa, odnosno deset posto birača. S obzirom na to da su sindikati objavili kako su skupili više od 600.000., očigledno je kako ćemo ove godine održati referendum.
Daljnja procedura ima jasan, javnosti već poznat, put. Tako će, nakon što točno prebroje sve prikupljene potpise i izbace eventualne duple i sve druge nevažeće potpise, sindikati liste predati Hrvatskom saboru zato što to tijelo raspisuje referendum.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, za Direktno je rekao kako bi potpisa bilo i više da nije bilo ružnog vremena i antikampanje s kojom je Vlada krenula protiv ove inicijative.
“Primijetili smo kako je u ovim ružnim danima drastično padao broj potpisa. Nitko nije očekivao kako će u ovo doba godine biti ovoliki broj ružnih dana. Upravo zato smo i pomicali prikupljanje potpisa na kasniji datum. Ali uspjeli smo skupiti više od 600 tisuća potpisa”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodao kako bi potpisa bilo i puno više da je Vlada dopustila da se potpisi prikupljaju u jednom fer ozračju bez optužbi kako će sindikati biti krivi za povećanje visine javnog duga ili kako će biti krivi za smanjenje visine mirovina.
Sever je rekao kakoće sindikati sad početi prikupljati potpisne knjige na jedno mjesto te krenuti u kontrolu potpisa kao što su to i ranije znali raditi.
“Sve potpise u potpisnim knjigama sami ćemo provjeriti te duple potpisnike, potpise s nepotpunim podacima i slično maknut ćemo s popisa. Ništa nećemo dopisivati, potpisivati ili nadopisivati nepotpune OIB-e. Takve, na bilo koji način nepotpune potpise samostalno ćemo skidati iz potpisnih knjiga i s broja onih koji su se upisali. Tako smo radili i ranije i nikad se nismo koristili bilo kakvim zloporabama”, kaže Sever i dodaje kako je sindikatima najvažnije da ni jedno zrno sumnje ne padne na njihovu predreferendumsku inicijativu.
“Kad završimo s brojanjem i iščitavanjem lista te kad skupimo i one potpise koji se nisu javili do 24 sata sa subote na nedjelju, znat ćemo s kolikim brojem potpisa raspolažemo, a ondaćemo te potpise odnijeti u Sabor”, rekao je Sever.
Po trenutnom zakonu nakon što se utvrdi točan broj potpisa sindikati će Hrvatskom saboru, zato što to tijelo raspisuje referendum,predati potpisne knjige. Sabor, ako to želi, može putem svog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav potpisne liste uputiti Vladi, odnosno Ministarstvu uprave kako bi se napravila provjera broja potpisa.
“Vidjet ćemo i kako se u skladu sa zakonom i propisima može organizirati da netko od predstavnika Inicijative ’67 je previše ‘bude nazočan i kod te kontrole koju će provoditi Vlada”, rekao je Sever.
“Nakon svega moramo riješiti i pitanje daljnjeg financiranje referenduma. Naime trenutni zakon koji regulira financiranje predreferendumskih inicijativa i referenduma regulira i to da ona donacija koju je dala pravna osoba, a koja ne smije biti veća od 200 tisuća kuna, računa se u tom cijelom iznosu i tijekom predreferendumske inicijative i tijekom referenduma. Dakle sve zajedno pravna osoba, pa čak i fizička ako je dala ranije nekakvu donaciju, ne može nastaviti donacijama financirati kampanju. S obzirom na to da smo mi do sada cijeli proces financirali iz sindikalnih članarina, sidikalne središnjice praktički su ispucalesvoje zakonom propisane kvotepa ćemo morati vidjeti kako izregulirati da drugi sindikati budu donatori za nastavak financiranja referenduma”, objašnjava Sever daljnje korake.
Dodao je i da Vlada i Ustavni sud imaju dvostruka mjerila što se tiče cijele kampanje i s njom povezane antikampanje.
“U jednu ruku vladajući pa i Ustavni sud komentiraju, u duhu one Venecijanske komisije koja kaže kako se javne vlasti ne bi smjele miješati sa svojom protukampanjom u referendume, da je predreferendumska inicijativa odvojena od referenduma i da se u tom slučaju to što su radile javne vlasti ne može potpisati pod onaj dio da se javne vlasti miješaju u referendum, iako je ovdje evidentno da su se ovdje trudili spriječiti da se potpisi skupe, da referenduma ne bude, a s druge strane kad je riječ o financiranju onda su predreferendumska inicijativa i referendum jedno te isto i tada cijelu akciju svode na zajednički nazivnik”, smatra naš sugovornik.
Krešimir Sever komentirao je i kritičare referenduma te je njihove kritike nazvao jednstranima. “S jedne strane doći će novi broj umirovljenika u sustav. Međutim, mi imamo veliki broj umirovljenika s malim brojem godina staža koji u mirovinu najčešće nisu otišli svojom voljom”, rekao je Sever.
Podsjetio je kako je najviše umirovljenika koji nisu napunili sve uvjete za mirovinu, nastalo tijekom 1990-ihgodinakad je vrijedio stari zakon da žene u prijevremenu mirovinu idu s 50 odnosno muškarci s 55 godina života, a kasnije dob se podigla pa su žene u mirovinu išle s 55 odnosno muškarci sa 60 godina.
“Takvih umirovljenika je još puno. Kad se dizala dob za punu mirovinu 1. siječnja 1999. godine onda su žene mogle u punu mirovina ići sa 60 odnosno muškarci sa 65 godina. Oni su imali umanjenu mirovinu samo za razdoblje dok su bili u tom predstartnom dobu do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu. Kad su došli do te starosne dobi onda su ih vraćali u punu mirovinu”, kaže naš sugovornik koji napominje kako se država tbrzim umirovljenjem riješila i cijelog niza braniteljakoji su se mladi vratili s ratišta, a čije su tvrtke u kojima su prije rata radili nestale tijekom pretvorbe i privatizacije.
Dodaje kako se među umirovljenicima bez napunjenog staža nalaze i deseci, možda i stotine tisuća osoba kojih su se poslodavci tijekom pretvorbe i privatizacije na isti način riješili šaljući ih u mirovinu kao ili ih kasnijih godina slanjem u mirovinu zbrinjavali viškovi zaposlenih koji su imali uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu.
“Sad imamo ogroman kontingent umirovljenika koji će u narednim desetljećima početi umirati s obzirom na to da su već dugi niz godina u sistemu. Tu su borci i NOB-a te Domovinske vojske iz drugog rata koji će u sljedećem razdoblju preminuti. Mi ćemo imati visoki mortalitet među umirovljenicima”, podsjeća predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
“Kako to izgleda pokazuje i projekcija Europske komisije u čijem se izvješću vidi da je Hrvatska jedna od 12 zemlja Europske unije u kojima će u narednom razdoblju padati trošak mirovina u BDP koji je inače i sad niži od prosjeka EU. Sad nam je taj udio nekih 10 posto a prosjek Europske unije je 11.2 posto. Do 2040 godine taj udio će pasti još dva postotna boda a EU će još uvijek ostati na istoj razini Do 2070 godine mi ćemo biti 6,8 posto troška dok će EU biti na 11.2 posto. Dakle jasno je kako će taj trošak mirovina sve više padati. Dakle kako god okrenete svi podaci kažu kako je naš sustav održiv i kako će to biti u narednom razdoblju”, objašnjava Sever.
Naš sugovornik napominje i kako postoji još jedna nelogičnost kod ovog prijedloga mirovinske reforme.
“Naime ministar Pavić radio je prijedlog kao da je sve u status quo. Kao da ćemo mi i dalje imati izrazito veliko iseljavanje mladih, nema nikakvih mjera koje bi značile povratak ljudi kao što su to radile druge zemlje. Ova vlast računa kako neće biti povećavanja zaposlenosti, oni ne računaju na rast BDP-a. Dakle tu je cijeli niz projekcija i brojeva koji opovrgavaju Vladu, a ovu antikampanju je Vlada radila kako bi plašila narod s jedne stranete kako bi uputila poruku Ustavnom sudu kako će sindikalni prijedlog biti veliko opterećenje na državni proračun nad kojim bi oni trebali bdjeti”, kaže Sever i nada se kako to narod i Ustavni sud na to neće pasti.
“Kad imate jednu ovoliko neambicioznu vladu koja praktički ne računa na nikakav rast, koja ne računa na rast BDP-a već na njegov pad, koja ne računa ni na rast plaća, već njihov pad, onda nam treba biti jasno kako takva Vlada ne može raditi nikakveprojekcije”, rekao je Krešimir Sever za Direktno.
