Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Danas slavimo 70. obljetnicu Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima. To je dobar trenutak da se prisjetimo kako su temeljna prava, demokracija i vladavina prava tri stupa koja čine okosnicu Europske unije. Naša Povelja o temeljnim pravima nije izborna. Ona obvezuje institucije EU-a i države članice pri primjeni prava EU-a. Sud pravde EU-a i nacionalni sudovi imaju važnu ulogu u zaštiti temeljnih prava i vladavine prava diljem Unije.

Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, dodala je: Kad je riječ o borbi protiv rasizma i drugoga nezakonitoga govora mržnje na internetu, 2017. došlo je do ohrabrujućih pomaka zahvaljujući našem kodeksu ponašanja na platformama društvenih mreža. I europski stup socijalnih prava bio je važan iskorak prema većoj jednakosti koji nam je pokazao da je Europa mnogo više od tržišta. Ona je unija vrijednosti koja štiti. Međutim, prošle godine suočili smo se i s velikim izazovima jer su u dijelovima Unije vladavina prava, neovisnost sudstva i rad organizacija civilnog društva bili ugroženi. Nastavit ćemo predano raditi kako bismo branili temeljna prava, vladavinu prava i naše demokratske vrijednosti u Uniji.

Neke od najvažnijih inicijativa za promicanje temeljnih prava 2017. bile su:

• Dodatna potpora demokraciji i civilnom društvu –u izvješću je istaknuta potreba da se obnovi potpora demokraciji. Uloga civilnog društva i tekući izazovi bili su u središtu 2017. Potpora civilnom društvu zauzima istaknuto mjesto u višegodišnjem financijskom okviru, a 30. svibnja ove godine prihvaćen je novi fond Pravosuđe, prava i vrijednosti.

• Jačanje socijalnih prava –iz izvješća se vidi da postoje vrlo ohrabrujući trendovi u području socijalnih prava, među ostalim donošenje europskog stupa socijalnih prava i naknadnih mjera povezanih s njime. Prihvaćene su inicijative za bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života za osobe koje imaju odgovornost skrbnika. Komisija je predložila omogućivanje predvidljivijih i transparentnijih radnih uvjeta posebice za radnike zaposlene u nestandardnim oblicima rada kao što su oni s ugovorom bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati ili ugovorom na zahtjev.

• Borba protiv diskriminacije žena –potpisivanjem Istanbulske konvencije o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama EU je učinio važan korak. Sljedeći će biti osigurati brzu ratifikaciju EU-a. Komisija je predstavila i akcijski plan za borbu protiv razlike u plaćama između žena i muškaraca.

• Zaštita djece migranata– U Komunikaciji o zaštiti djece migranata predstavljene su hitne mjere koje se trebaju provesti na nacionalnoj razini i razini EU-a, a nakon njih su u lipnju 2017. slijedili zaključci Vijeća. Komisija je uspostavila europsku mrežu skrbnika radi olakšavanja suradnje među nacionalnim tijelima.

• Borba protiv diskriminacije i rasizma izvan interneta i na njemu– Komisija je ojačala suradnju s IT poduzećima, nacionalnim tijelima i organizacijama civilnog društva kako bi osigurala brzu identifikaciju i uklanjanje nezakonitoga govora mržnje na internetu. Osim toga, pomogla je državama članicama da poboljšaju provedbu zakonodavstva EU-a u pogledu zločina iz mržnje, pristupa pravosuđu, potpore žrtvama zločina iz mržnje i njihove zaštite.
• Poboljšanje pristupa pravdi i djelotvornim pravnim lijekovima– nakon Komunikacije „Boljom primjenom do boljih rezultata” Komisija je pomagala država članicama u boljoj provedbi zakonodavstva EU-a na korist pojedinaca i poduzeća. U kontekstu europskog semestra Komisija je uputila preporuke po državama članicama kako bi im pomogla da unaprijede svoje pravosudne sustave.

Godišnji kolokvij o temeljnim pravima

U izvješću je naglasak na godišnjem kolokviju o temeljnim pravima 2017., koji je bio posvećen „napadima na ženska prava”. Komisija je provela niz mjera od uvrštavanja ženskih prava i rodne jednakosti na dnevni red na najvišoj političkoj razini do financiranja lokalnih projekata.

Godišnji kolokvij o temeljnim pravima 2018. održat će se 26. i 27. studenoga., a tema će mu biti „Demokracija u EU-u”. Sudionici će zajedno raditi na pronalaženju načina kako potaknuti slobodno i otvoreno demokratsko sudjelovanje u doba sve nižeg odaziva na izborima, populizma, digitalizacije i prijetnji civilnom društvu. Bit će to prilika za ponovno potvrđivanje jedne od ključnih vrijednosti EU-a uoči europskih izbora.

Kontekst

Povelja Europske unije o temeljnim pravima postala je pravno obvezujuća stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009. Odredbe Povelje prvenstveno su namijenjene institucijama EU-a, a nacionalnim nadležnim tijelima samo kad provode pravo EU-a. Komisija je donijela Strategiju za učinkovitu provedbu Povelje u kojoj se obvezala pripremati godišnja izvješća koja obuhvaćaju sve odredbe iz Povelje. Ovo je sedmo po redu godišnje izvješće.

Komisija surađuje s relevantnim nadležnim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj razini te na razini EU-a kako bi građani bili bolje informirani o svojim temeljnim pravima te znali kome se mogu obratiti budu li im ta prava povrijeđena. Komisija na europskom portalu e-pravosuđe pruža praktične informacije o tim pravima te je s pučkim pravobraniteljima, tijelima za ravnopravnost i institucijama za ljudska prava uspostavila dijalog o postupku u slučaju pritužbi povezanih s temeljnim pravima.