10.12.2017. – Žalac pod ogromnim pritiscima zbog megaposla s prugom, ravnatelj SAFU-a je brani: Spasili smo Hrvatskoj 62,8 milijuna


  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Ministrica regionanog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac našla se ovih dana na udaru pojedinih medija, nakon što je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje na projektu željezničke dionice Dugo Selo – Križevci. 

Donijeta je odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU. Ministricu su navodno iz HŽ Inftrastrukture optužili zbog prestrogog praćenja regulativa. Kako neki mediji navode zbog njenih ‘prestrogih kriterija’ Hrvatske željeznice moraju platiti 63 milijuna kuna više nego je planirano’.

Gabrijela Žalac i Ministarstvo regionalnog razvoja reagirali su na takve napise, porukom kako se u medijima navodi niz netočnih informacija te se obmanjuje javnost s ciljem prebacivanja odgovornosti za nepravilnosti u provedbi projekata na tijela u sustavu upravljanja i kontrole.

“Navod da propisanim pravilima kočimo projekte je neistina i apsurd”

“Ovdje posebno ističemo da su primjerene provjere upravljanja jedan od najvažnijih zadataka sustava upravljanja i kontrole u svakoj članici, pa tako i u RH. Neadekvatno funkcioniranje sustava po tom pitanju dovodi do primjene financijskih korekcija koje primjenjuje Europska komisija. U tom smislu tendenciozni navod da postupanjem sukladno propisanim nacionalnim pravilima i pravilima EU, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje koče projekte, neistina je i apsurd”.

U reagiranju se navodi i izjava ministrice Žalac koja demantira spomenute navode: “Apsurdno je da se umjesto pitanja zbog čega dolazi do nepravilnosti i zašto velike državne tvrtke ne poštuju zakone, postavlja pitanje zašto smo dosljedni u provođenju regulativa”. Ministrica je naglasila i da su pravila i direktive vrlo jasni i da je Ministarstvo odgovorno za više od 80 mlrd. kuna EU novca, za što odgovara direktno EK. “Nećemo dopustiti da svatko radi što ga je volja kako su neki dosad navikli”, dodaje G. Žalac.

Petric: Spasili smo 62,8 milijuna kuna

“Upravo ovakvim odlukama mi smo spasili Republici Hrvatskoj tih 62,8 milijuna kuna, ministarstvo regionalnog i mi”, rekao je Tomislav Petric, ravnatelj SAFU, prenosi dnevnik.hr.

Iz Agencije kažu da srećom nema puno ovakvih situacija. Od 13 milijardi kuna vrijednih projekata, dosad je bilo 124 milijuna kuna kazni što je oko jedan posto.

U strateškom projektu izostavljena je skretnica

Radovi na dionici duljine 38,2 kilometra uključuju rekonstrukciju šest i gradnju sedam novih mostova, 11 nadvožnjaka i jednog podvožnjaka, kao i 20 kilometara zida za zaštitu od buke. Modernizacijom bi se brzina vlakova trebala podići na 160 kilometara na sat, a vrijeme vožnje između Dugog Sela i Križevaca skratiti za 30 posto, odnosno deset minuta.

Projekt modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci, financira se s 85 posto iznosa iz EU fondova, a pruga bi u punom pogonu trebala biti u veljači 2020. godine. No, u HŽ Infrastrukturi kažu da probijanje roka dovršetka građenja ne ugrožava povlačenje sredstava iz EU fondova. “Projekt Dugo Selo – Križevci financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u kojem je financiranje omogućeno do 2023. godine”, navode iz HŽ Infrastrukture.

Da apsurd bude veći, u strateškom projektu izostavljena je skretnica za što je bio kriv jedan od podizvođača pa su građani Bjelovara do Zagreba, umjesto pedeset minuta, i dalje putovali gotovo dva sata.

Za kašnjenje i gubitak novca kriv podizvođač

Kako je Direktno.hr već pisalo, a kako je i sama ministrica naglasila u svom odgovoru apsurdno je da se umjesto pitanja zbog čega dolazi do nepravilnosti i zašto velike državne tvrtke ne poštuju zakone, postavlja pitanje zašto smo dosljedni u provođenju regulativa.

Naime, vrijednost projekta je 1,5 milijardi kuna, izvođači radova su DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža, a jedan od podizvođača Hidroelektra niskogradnja. Upravo zbog Hidroelektre niskogradnje radovi na projektu HŽ infrastrukture kasne, odnosno primijećeno je usporavanje radova.

“Svako kašnjenje radova izvođač radova je dužan nadoknaditi o svom trošku. Ako se kašnjenje ne nadoknadi, ugovorom je regulirana i ugovorna kazna odnosno novčana naknada koje je izvođač radova dužan isplatiti investitoru zbog probijanja roka građenja”, napominju u HŽ Infrastrukturi.

Kako smo već pisali Hidroelektru niskogradnju angažirala je, inače tvrtka Zagreb Montaža. Radovi na projektu traju već gotovo godinu dana, a pojedini segmenti (postavljanje tračnica) kasne već i do dva mjeseca po ranije utvrđenom planu.

Kako je Direktno već pisalo ti radovi kasne jer radnici Hidroelektre niskogradnje ne rade zbog kašnjenja plaće i ostalih primanja. Naime radnici Hidroelektre, u anonimnom pismu portalu Direktno, tvrde da im isplate plaća, terenski dodaci i naknade za prijevoz kasne mjesecima, da se preostalim radnicima nude ugovori na određeno na druge tvrtke, najčešće Hidroelektra Plan d.o.o., da tvrtka rasprodaje mehanizaciju i strojevi tvrtki Avenue mehanizacija d.o.o. i potom ih uzima u najam od iste tvrtke, kao i da duguje mjesecima kooperantima i da dovodi zamjenske radnike iz inozemstva, najviše navodno iz Rusije, Bjelorusije i Mađarske, i da ih smješta u neprikladnim uvjetima u pogone tvrtke.

Radnici rade i dulje od 10 sati dnevno na najvećem željezničkom poslu u posljednjih 50 godina, koji treba biti gotov do veljače 2020., a u kameru HRT-a jedan se ljetos požalio kako radi na 40 stupnjeva za 3680 kuna.

Čelnici Sindikata graditeljstva potvrđuju da “Hidroelektra ne ispunjava obveze preuzete nagodbama kod radnika koji su napustili tvrtku, a sve se zakompliciralo zbog dugotrajnog postupka. Putem Fine radnici temeljem starog zakona o predstečajnim nagodbama ne mogu ovršiti tvrtku temeljem obračunskih listi kao ovršnih isprava za plaće i otpremnine, a poslovodstvo odgađa plaćanja do završetka predstečajne nagodbe. Ako se radnici ne namire, blokirat će tvrtku i pokrenuti stečaj”.

Većinski vlasnik tvrtke je ruski poduzetnik Sergej Gljadelkin, koji obećava vjerovnicima da će tvrtki osigurati nove poslove na području Rusije, odnosno bivšeg Sovjetskog Saveza,. Gljadekin je ujedno većinski vlasnik Instituta IGH., koji pak spašava, kako neslužbeno doznajemo, likvidnost Hidroelektre niskogradnje.

Prvi čovjek HŽ infrastrukture tvrtke u državnom vlasništvu koja je dobila novac iz EU fondova, Ivan Kršić, došao je u HŽ infrastrukturu upravo iz Hidroelektra niskogradnje, koja je preko ruskog poduzetnika Sergeja Gljadelkina povezana i s Institutom IGH.
U HŽ infrastrukturi medijima su potvrdili kako je, otkako Kršić vodi tvrtku, u njoj “zaposleno putem javnog natječaja ukupno sedmero djelatnika, od kojih je jedan prije zapošljavanja u HŽI radio u Hidroelektri niskogradnji, a dvoje u Institutu IGH”.

Hidroelektra niskogradnja, inače, u 2016. je ostvarila prihod od 132,7 milijuna kuna, ali i gubitak od gotovo 78,5 milijuna kuna. U posljednjih pet godina gubitak tvrtke iznosio je ukupno 340 milijuna kuna.

IZVOR

Comments are closed.