20.04.2015. – Hrvatska – krajnja luka novog kineskog ‘puta svile’ teškog 20 bilijuna dolara (preuzeto s Jutarnji.hr)


  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Brze željeznice, nove autoceste i luke trebale bi povezati cijelo tržište Europe i Azije, s ukupno tri milijarde potrošača

Koliko je porastao globalni utjecaj, postalo je jasno prošli mjesec: prvo Velika Britanija, a potom i druge velike članice EU šokirali su SAD pridruživši se kao suosnivači Azijskoj banci za ulaganja u infrastrukturu (AIIB). Međutim, u ožujku je dodatni zamah dobila još jedna kineska inicijativa koja bi mogla imati dramatičan utjecaj na globalno gospodarstvo, a iz koje bi i Hrvatska mogla izvući prednosti ako se na strateškoj razini otvori novim prilikama.

Razvojni fond

Riječ je o novom “putu svile”, golemom programu infrastrukturnih ulaganja pod nazivom “Jedan pojas – jedna cesta” (One Belt One Road). Na posljednjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa u ožujku ova je inicijativa – koja jednim svojim krakom dotiče i Hrvatsku – imenovana glavnim prioritetom Kine, a to znači da iza projekta staje i konkretan novac.

Nove autoceste, brze željeznice, luke te energetska i komunikacijska infrastruktura trebale bi, ciljaju Kinezi, povezati cijelo euroazijsko područje s tri milijarde potrošača. Kopnena komponenta, “Gospodarski pojas puta svile”, trebala bi povezati 20 zemalja od Kine do Turske, Rumunjske i sjevera Europe, a “Pomorski put svile 21. stoljeća” pojačat će pomorske rute do Afričkog roga te Sueskim kanalom do sjevernog Jadrana.

Cilj ovog projekta, koji je kineski predsjednik Xi Jinping prvi put predstavio krajem 2013. godine, jest u deset godina ostvariti 2,5 bilijuna dolara vanjske trgovine na godišnjoj razini među zemljama u gospodarskom pojasu. Kinezi su spremni sami ulagati, nude kredite i garancijske fondove, a ukupna ulaganja procjenjuju se na bilijune dolara. Za početak, Kina je za međunarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.

Krešimir Jurlin, znanstvenik sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, ističe kako je u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji razmjerno malo pozornosti upućeno ovoj kineskoj inicijativi, “vjerojatno zbog percepcije kako je riječ o projektu daleke budućnosti”.

Željeznice i tuneli

- Ideja zaista zvuči futuristički i megalomanski jer dvije komponente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrirani niz velikih infrastrukturnih projekata, procijenjenih na više od 20 bilijuna dolara. Međutim, nije riječ o tek planiranoj gradnji pruge ili autoceste s početkom u Kini, koja će za deset ili 20 godina završiti u Europi. Dio tog projekta već se ostvaruje te je Kina najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih planiranih ulaganja, procijenjenih na 1,7 bilijuna dolara. Kina također sufinancira konkretne projekte koji su kompatibilni s inicijativom, primjerice vrijednosti 23 milijarde dolara prema bilateralnim sporazumima s Kazahstanom – ističe Jurlin.

- Prema postojećim planovima, obje komponente potencijalno uključuju i naše tranzitne pravce jer prekomorska završava u Jadranu, a željeznička u Turskoj. Ponovno, nije riječ o dalekoj budućnosti jer je našoj javnosti malo poznato da se povezivanje Europe i Azije izrazito intenziviralo, primjerice otvaranjem tunela ispod Bospora 2013. te uspostavom željezničke transeuroazijske veze preko Rusije (Chongqing – Duisburg) koja je otvarena 2011. godine – navodi Jurlin.

Velike mogućnosti

Naglašava kako je stoga potrebno strateški razmotriti ne samo činjenicu što će paketi s Dalekog istoka sve brže stizati do hrvatskih potrošača i tako dodatno predstavljati konkurenciju hrvatskim trgovcima, nego i vrlo velike mogućnosti infrastrukturnih ulaganja u Hrvatskoj te u zemljama bližeg okruženja.

Steen Jakobsen, glavni ekonomist danskog Saxo Banka koji je prošli tjedan boravio u Hrvatskoj, kaže kako su motivi Kine prilično jasni. – Kina ostaje bez izvoznih tržišta, ali novi put svile će Pekingu osigurati ne samo trgovinu, nego i utjecaj na tržištima u nastajanju u cijeloj Aziji i Europi – objašnjava Jakobsen.

Azijska banka za infrastrukturna ulaganja bit će ključni dio financiranja infrastrukture novog puta svile, napominje Jakobsen te ističe kako se dosad toj banci priključilo više od 60 zemalja. No, primijetio je, Hrvatska nije zatražila članstvo-

Kinezi ulažu u Srbiju 5,5 milijardi $

Mario Rendulić, predsjednik Poslovne asocijacije Kine i jugoistočne Europe, ističe da Hrvatska jedina u regiji ne surađuje s Kinom na infrastrukturnim projektima. – Samo u Srbiji dogovoreno je 5,5 milijardi dolara poslova: željeznice, termoelektrane i hidroelek- trane, autoceste, riječne luke… – ističe Rendulić čija udruga radi na promociji Hrvatske u Kini i tržištima središnje Azije, mogućnostima gospodarske suradnje kineskih i hrvatskih tvrtki, kao i kineskih ulaganja i kapitala u regiji. U Luci Dunav u Pančevu, najjačoj u regiji, pregovara se o osnivanju slobodne zone u kojoj bi Kinezi uložili u proizvodne pogone, kaže Rendulić. Među novim članicama EU, Kina ima najjaču poslovnu suradnju s Poljskom i Mađarskom. Željeznica, morske i riječne luke neki su od projekata za koje su Kinezi zainteresirani u Hrvatskoj, kaže Mario Rendulić.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/hrvatska—krajnja-luka-kineskog–puta-svile–vrijednog-20-bilijuna-dolara/1333986/

Comments are closed.