12.06.2014. – Sastanak s konzultantima EBRD


  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) tvrtki Hrvatske željeznice infrastruktura d.o.o. (HŽI) osigurava kredit u iznosu od 40 milijuna eura s ciljem kupnje opreme za održavanje pruga, kao i za program restrukturiranja radne snage. U skladu s pravilima EBRD-a, program restrukturiranja mora biti proveden u skladu s važećom zakonskom regulativom, kao i standardima dobre prakse te baziran na principima savjetovanja i zaštite od diskriminacije.

HŽI i EBRD angažirali su konzultantsku kuću iz Velike Britanije (Ergon Associates) specijaliziranu za radnička prava kako bi pratila i savjetovala u procesu restrukturiranja radne snage, a s namjerom omogućavanja korektnog i nediskriminirajućeg postupanja prema radnicima. Cilj je osigurati usklađenost procesa s važećim zakonima i odredbama kolektivnih ugovora, ali također osigurati i koristi koje će donijeti učinkovito sudjelovanja radnika, organizacija koje ih predstavljaju, kao i relevantnih vladinih agencija u samom restrukturiranju.

Cilj je upoznavanje s pogledima sindikalne organizacije na sam proces restrukturiranja.

Sastanak sa konzulatantima održan je 12.06.2014.u prostorima SIHŽ-a, u Zagrebu, Ulica kneza Branimira 6 , a na istom su nazočili : konzultanti EBRD-a iz Ergon Associates : Alastair Usher , Sarah Mcleish i Željko Zoričić , te predstavnici sindikata SIHŽ(Slavko Proleta, Mirjana Konjić),SŽH (Zoran Maršić, Mladen Joja) i SPVH (Ante Iličić i Srećo Stjepić).

Predstavnici sindikata iznijeli su svoja sindikalna viđenja oko tijeka procesa restrukturiranja i viđenje o daljnjem tijeku istog, s posebnim naglaskom na radnička prava i sigurnost radnih mjesta.

Izneseno mišljenje SIHŽ-a

1. Razvoj prometne infrastrukture neophodan je za ekonomski i socijalni razvoj Republike Hrvatske. 

Budućnost prometne djelatnosti u Republici Hrvatskoj je u promicanju željeznice kao najsigurnijeg i ekološki najčistijeg prijevoza.

Razvoj željezničkog prometa u RH mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje uključujuću specifičnosti koje proizlaze iz geografskog i geopolitičkog položaja zemlje.

Nužno je temeljiti strateško planiranje na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu socijalnih partnera te da takvo planiranje služi kao glavni mehanizam za usmjeravanje strateških razvojnih investicija na svim razinama.

Strukturni fondovi dodjeljuju se zemljama korisnicama na temelju izrađenih Operativnih programa u kojima su definirana prioritetna područja financiranja.

Neophodno je uspostaviti planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije i stabilne mehanizme financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje željezničkog sektor.

2. Strategijom se mora jasno definirati cilj razvitka željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje te njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.

Slijedom toga, a temeljem novog strateškog dokumenta , potrebno je dostići sljedeće ciljeve, za to smatramo isključivo odgovornom Vladu RH i resorno ministarstvo:

– prije svega, na željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet, unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu, kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa,

– povećati ulogu željeznice u prigradskom i gradskom prometu velikih gradova u Republici Hrvatskoj,

– izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukture stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza,

– stvoriti održiv i stabilan sustav financiranja izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

3. Proces restrukturiranja se u mnogo puta do sada svodio samo na pokušaj rješavanja prošlih dugova, smanjenje troškova , ali samo smanjenjem broja zaposlenika u svrhu poboljšanja poslovnih rezultata.

Program restrukturiranja društva donesen je bez provođenja socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerima.

Zaboravljeno je da se radi o kvantitativnim promjenama , ono što je ponuđeno je bez cjelovite vizije i odgovora za budućnost.

Restrukturiranje nema za cilj otpuštanje radnika nego cjelovito preoblikovanje poduzeća na temelju osmišljenih i definiranih procesa.

Treba znati, da čovjek nije troškovni činitelj , jer je čovjek sa svojim sposobnostima činitelj razvoja.

Odgovorno upravljanje okrenuto budućnosti treba uzeti u obzir da samo smanjenje troškova ne osigurava budućnost, ne stvara inovacije za buduća tržišta, ne potiče kreativnost i ne jamči osposobljenost za buduće zadaće.

Za uspješno ozdravljenje poduzeća važni su kvalitetni ljudi i kvalitetni programi, to treba imati prednost u odnosu na novac.

Svrhu restrukturiranja vidimo u osiguranju radnih mjesta, tržišno orijentiranom planiranju, otvaranju novih tržišta, multipliciranju znanja i izobrazbi osoblja.

4. Očuvanje djelatnosti

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije,tj.sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Zakon o željeznici, Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija ,elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa, Pravilnicima koji su doneseni kao podzakonski akti uređuje se siguran tijek odvijanja prometa i tehničko tehnološki uvjeti neophodni za funkciju održavanja i regulacije prometa.

Svjesni smo neophodnosti restrukturiranja, no ne smatramo da se ono treba provoditi na ovakav način, izdvajanjem dijela održavanja iz osnovne djelatnosti.

Naš cilj je očuvanje cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture.

Zato se protivimo privatizaciji Pružnih građevina d.o.o. gdje je prenesena osnovna djelatnost iz HŽ Infrastrukture d.o.o. koju čini održavanje pruga.

5. Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora,konzultacija,i pravovremene razmjene informacija o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa, a posebice onih koji utječu na gospodarsko socijalni položaj radnika.

Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata ,važnih za proces donošenja i provedbe programa, akata vezanih uz položaj radnika.

Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je promoviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospodarsko socijalni status radnika.

Osnovna sindikalna zamjerka je da se definitivno ne provodi socijalni dijalog o svim bitnim pitanjima vezanim za gospodarsko socijalni položaj radnika.

Nužno je jačati partnerske odnose i sve oblike učinkovitog socijalnog dijaloga s ciljem ekonomskog jačanja sektora, kreiranja kvalitetnih radnih mjesta i podizanja atraktivnosti sektora.

Cilj razvoja socijalnog dijaloga, a osobito radi:

– jačanje kolektivnog pregovaranja na razini sektora

– utvrđivanje minimalnih standarda u sektoru

– predlaganja mjera u cilju unaprjeđivanja razine funkcionalnosti i sigurnosti

željezničkog prometa

– sudjelovanja u oblikovanju obrazovnih programa i redefiniranja uloge institucija

potrebnih poslodavcima i sindikatima, kako bi se osigurala edukacija radne snage

sukladno potrebama gospodarstva kao i radnicima radi podizanja njihove zapošljivosti

i prilagodljivosti te verificiranja oblika osposobljavanja ostvarivanjem kojih ce se

premostiti razdoblje u kojem javne obrazovne institucije trebaju provesti potrebne

reforme,

– razvoj dugoročnih mehanizama savjetovanja o bitnim pitanjima vezanim za

gospodarsko-socijalni položaj radnika.

6. Prioriteti suradnje trebaju biti usmjereni na sljedeća područja:

a) Strateški razvoj željezničkog prometa (nova strategija razvoja

željezničkog prometa i ukupna strategija razvoja prometa, pokretanje

novog investicijskog ciklusa ulaganja u infrastrukturu i prometna sredstva)

b) Restrukturiranje željeznice – podjela željeznice,

c) Zbrinjavanje viška radnika, Željeznički fond

d) Utvrđivanje minimalnih standarda u sektoru

e) Ulaganje u ljudske resurse u željezničkom prometu

EBRD-ov izvedbeni zahtjev

EBRD-ov izvedbeni zahtjev

Comments are closed.