Ustav RH određuje da dobra od interesa za RH imaju njezinu posebnu zaštitu. Pored Ustava javna dobra se u RH štite i posebnim zakonima kojima se uspostavlja poseban pravni režim nad raznovrsnim stvarima koje čine javno dobro.
Javna dobra upravo zbog svoje prirode i karaktera namjene dobivaju naročitu zaštitu koja se ostvaruje na više načina.
Zaštita javnih dobara obuhvaća obvezu državnih tijela i drugih subjekata koji upravljaju javnim dobrom da održavaju supstancu javnog dobra, neotuđivost i nemogućnost stjecanja bilo kakvog prava na javnom dobru.
Obveza i odgovornost je svih subjekata da svojim djelovanjem pružaju javnim dobrima konkretnu pravnu i stvarnu zaštitu.
Iznimno je važna i kaznenopravna zaštita upotrebe i korištenja javnog dobra.
Željeznička infrastruktura Zakonom o željeznici određena je kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH. Zakon o željeznici i Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija , elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.
Obzirom da željezničku infrastrukturu čini i veliki broj nekretnina koje predstavljaju veliki dio teritorija RH ona je značajna kako s prometnog tako i s aspekta velikog bogatstva i vrijednosti RH u cijelini.S obzirom na navedeno zato je željezničkoj infrastrukturi navedenim zakonom i dat poseban pravni status javnog dobra u općoj uporabi.
Zakon je definirao i pojam upravitelja željezničkom infrastrukturom.
Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi definirao je sastavne dijelove željezničke infrastrukture u svrhu upravljanja i gospodarenja, te posebice svrhu njezine izgradnje,osuvremenjivanja i održavanja.
Za siguran rad željezničkog sustava isključivo su odgovorni upravitelj željezničkom infrastrukturom i željeznički prijevoznici.
Osnovni elementi sustava upravljanja sigurnošću su i kvalitativni i kvantitativni ciljevi organizacije za održavanje i poboljšanje sigurnosti.
Smatramo se obveznim zato da na svojim stranicama javno govorima o našim neslaganjima sa načinom upravljanja željezničkom infrastrukturom , posebice s obzirom na predložene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta .Namjera izdvajanja organizacijskog dijela održavanja i građenja pruga iz društva i osnivanje društva koje se u budućnosti misli i privatizirati svakako neće osigurati u konačnici isplativost i veću produktivnost , jer će dovesti do rascjepkanosti tehničko tehnološkog procesa i gubitka osnovne funkcije razvoja željezničke infrastrukture.
U više navrata smo i resornog ministra pismenim putem upoznali sa našim stavovima(na žalost do danas nije našao za shodno da sa socijalnim partnerima i porazgovara o ovome problemu).
Ako na kraju sagledamo sve navedeno, posebice pravni status i važnost željezničke infrastrukture postavljamo pitanje : dali ovakav način upravljanja istom osigurava njezinu zaštitu kao javnog dobra u općoj uporabi?