08.01.2013. – Zahtjev za očuvanjem cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture


  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Zagreb, 03.01.2013.

REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Ministar,
g. Siniša Hajdaš Dončić

PREDMET: Zahtjev za očuvanjem cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture

Poštovani,

Obraćamo se Vama kao resornom ministru sa zahtjevom da hitno poduzmete potrebne radnje koje će osigurati zaštitu željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, koja je u vlasništvu RH i osigurate provođenje Zakona o željeznici.

Posljednje javno iskazane namjere predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. o izdvajanju i cijepanju osnovne djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture,za koju je HŽ Infrastruktura d.o.o. registrirana i za koje je dobila i Rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom,mi tretiramo kao grubo kršenje odrednica Zakona o željeznici što će se sigurno odraziti i na osiguranje sigurnog tijeka željezničkog prometa.

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj.sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Izdvajanje organizacijskog dijela Poslovnog centra održavanja i građenja infrastrukture, u kojem se između ostalog obavljaju poslovi temeljnog održavanja i kapitalnih remonata , gradnje pruga , ali i poslovi koji su u neophodnoj vezi sa elektrotehničkim poslovima i sa njima čine tehničko jedinstvo , po nama nema logike , da se jedni poslovi održavanja izdvajaju dok drugi ostaju u sustavu. Namjera da se nakon izdvajanja dijela poslova građevinskog održavanja isti privatiziraju , jasno pokazuje da se uprava društva ne zna nositi sa iznimno složenim funkcijama upravljanja društvom , kada osnovnu djelatnost građevinskog održavanja za koju je registrirana razdvaja iz društva i izdvaja u posebno,ovisno društvo,čime će se po nama ugroziti prije svega sigurnost prometa glede tehničke ispravnosti željezničke pruge i pružnih postrojenja u građevinskom smislu te tehnološki razvoj i unapređenje željezničke infrastrukture. Izdvajanjem ovog organizacijskog dijela ostati će se bez određenog broja radnika u nadzornim središtima koji su neophodni za svakodnevni rad na sitnim popravcima, promptno rješavanje grešaka i kvarova ,što će dovesti do štete na imovini , zastoja u prometu i što će sigurno povećati broj izvanrednih događaja definiranih u smislu Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu.

Podsjetiti ćemo da RH ima 2700 km pruge, od kojih mnoge iziskuju kapitalni remont, remont i rekonstrukciju.

Moramo upozoriti da smo se ovakve prakse izdvajanja djelatnosti u proteklim godinama već nagledali i iskustvo nam je pokazalo da je to u konačnici bilo daleko skuplje za državu, da su neka od tih društava loše poslovala ,jer se nisu mogla nositi sa zahtjevima tržišta ,a neka su na žalost završila i u stečaju , najveći teret ovakvih loših poslovnih poteza podnijeli su radnici , jer su se u konačnici izgubila radna mjesta.

Zakon o željeznici,Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija ,elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa, Pravilnicima koji su doneseni kao podzakonski akti uređuje se siguran tijek odvijanja prometa i tehničko tehnološki uvjeti neophodni za funkciju održavanja i regulacije prometa.

Ponavljamo,osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture,investiranje u istu,održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture.

Sramotno je da tu funkciju uprava društva donošenjem loših poslovnih odluka, koje ne maju stručne podloge, ugrožava.To će proizvesti ne samo tehničko tehnološku ugroženost sustava , nego će izazvati još dodatni gubitak radnih mjesta i ugroziti egzistenciju naših radnika, a naš sindikat koji je većinski sindikat u društvu i to upravo u području održavanja ,to sigurno neće mirno gledati.

Svjesni smo neophodnosti restrukturiranja, no ne smatramo da se ono treba provoditi na ovakav način,izdvajanjem dijela održavanja iz osnovne djelatnosti.

Postavljamo pitanje, dali će vlasnik dozvoliti da u godini najave investicija na željeznici, upravo u području održavanja i gradnje te modernizacije željezničkih pruga , loša poslovna odluka ugrozi realizaciju investicija ?

Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora,konzultacija,i pravovremene razmjene informacija o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa, a posebice onih koji utječu na gospodarsko socijalni položaj radnika.

Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata ,važnih za proces donošenja i provedbe programa, akata vezanih uz položaj radnika.

Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je promoviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospodarsko socijalni status radnika.

Zato od Vas , a pozivajući se na prethodno navedeno, ovim putem tražimo termin za održavanjem hitnog sastanka , kako bismo Vam dodatno potkrijepili naša razmišljanja o ovoj štetnoj odluci uprave društva.

Naš cilj je očuvanje cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture.

S poštovanjem,

Predsjednik SIHŽ-a
Slavko Proleta

Comments are closed.