Arhiva za kategoriju Obavijesti

15.11.2019. – Kolektivni pregovori u HŽ Infrastrukturi: Priopćenje reprezentativnih sindikata

  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

U skladu s dogovorom na zadnjem sastanku  Pregovarački odbor poslodavca dostavio nam je svoj cjeloviti prijedlog (radno pravni + tarifni dio) novog KU.  Nakon analize zaprimljenih materijala sa žaljenjem moramo konstatirati da da je prijedlog poslodavca nepovoljan za radnike HŽ Infrastrukture. Poslodavac kroz svoj prijedlog radnicima nudi povećanja pojedinih prava istovremeno ih uvjetujući smanjenjem drugih postojećih prava. Pojednostavljeno, poslodavac ne nudi ništa – makar ne radnicima.

Kako prijedlog Pregovaračkog odbora poslodavca prije svega omalovažava radnike, a ne zadovoljava niti minimum ciljeva koje su reprezentativni sindikati postavili za ove kolektivne pregovore zatražili smo i održali dodatne sastanke s Predsjednikom Uprave.

Još jednom smo naglasili da se prava radnika HŽ Infrastrukture nisu povećavala od 2007. godine, te inzistiramo da Uprava uloži dodatne napore i poduzme potrebne aktivnosti  kojima će se omogućiti značajna poboljšanja prava u Kolektivnom ugovoru.

Danas smo poslodavcu uputili svoj prijedlog tarifnog dijela Kolektivnog ugovora i očekujemo da će se nakon priprema Pregovaračkog odbora poslodavca kolektivni pregovori žurno nastaviti.

Mi smatramo da naši zahtjevi nisu nerealni i da u ničemu ne odudaraju od trenutnih trendova u Republici Hrvatskoj. Radnici  HŽ Infrastrukture itekako zaslužuju poboljšanje svog položaja kroz bolji KU, a pogotovo uzmemo li u obzir  sva odricanja koja godinama mirno podnose.

Kolektivne pregovore nastavljamo u dobroj vjeri, čvrsto uvjereni da će se kroz socijalni dijalog postići kompromisi na zadovoljstvo radnika HŽ Infrastrukture.

PRIOPĆENJE

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikata infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

No Comments

Kolektivni pregovori u HŽ Infrastrukturi – priopćenje reprezentativnih sindikata

  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Nakon kratkog zastoja u kolektivnim pregovorima postignut je dogovor o Protokolu o načinu rada Pregovaračkog odbora poslodavca i Pregovaračkog odbora sindikata za sklapanje Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture d.o.o., čime su stečeni preduvjeti za nastavak pregovora. U skladu s dogovorom Pregovarački odbor poslodavca nam je uručio svoj prijedlog Radno pravnog dijela Kolektivnog ugovora.

Prijedlog koji nam je uručen moguće je ocijeniti kao materijal koji ima malo viša prava od minimalnih prava određenih  Zakonom o radu. Ukratko, poslodavac predlaže značajno smanjivanje prava radnika.

Nakon analize prijedloga poslodavca Pregovarački odbor sindikata dao je svoj prijedlog radno pravnog dijela Kolektivnog ugovora i zatražio nastavak pregovaranja.

Dana 29. listopada 2019. g. je održan četvrti sastanak pregovaračkih odbora na kojem smo zatražili da nam se dostavi cjelovit prijedlog novog Kolektivnog ugovora kako ga vidi poslodavac, dakle i tarifni dio.

Pregovarački odbor poslodavca se obvezao da će svoj prijedlog novog Kolektivnog ugovora dostaviti 4. studenoga 2019. g. nakon čega ćemo obaviti konzultacije i sindikalno usuglašavanje te nastaviti pregovore.

Kako je na današnjim kolektivnim pregovorima prisustvovao i predsjednik Uprave HŽI iskoristili smo priliku i podastrijeli smo mu očekivanja radnika u smislu povećanja prava i plaća u novom Kolektivnom ugovoru uz naznaku da se prava i plaće radnika nisu povećavale od 2007. godine.

Mi kolektivne pregovore nastavljamo u dobroj vjeri želeći vjerovati da je i poslodavcu cilj imati zadovoljne i motivirane radnike koje ne tretira kao trošak. Vjerujemo da će se kroz socijalni dijalog uz uvažavanje svih činjenica  doći do rješenja koje će biti za opće dobro našeg društva.

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikata infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske 

PRIOPĆENJE

No Comments

3.10.2019. – O kolektivnim pregovorima u HŽ Infri

  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

PRIOPĆENJE SVA TRI SINDIKATA:

25. rujna 2019. započeli su kolektivni pregovori u HŽ Infri. Unatoč usta punih priče o „namjeri pregovaranja u dobroj vjeri“ poslodavac je od početka krenuo suprotnim putem. Naime, poslodavac pokušava nametnuti da u ime HŽ Infre pregovore kao njihov koordinator vodi odvjetnički ured.

Nejasno je kojim argumentom se vodi uprava HŽI kad pored svojih članova pregovaračkog odbora i menadžera pregovore za novi kolektivni ugovor  namjerava povjeriti vanjskom odvjetničkom društvu.

Sindikati smatraju da koordinatori pregovaračkih odbora kako sindikata pa tako i poslodavca trebaju biti radnici HŽ Infrastrukture, koji kao prvo razumiju sustav funkcioniranja željeznicom, tehničko tehnološki proces, uvjete i organizaciju rada.

Nije li sramotno svjedočanstvo sama činjenica da u pregovaračkom odboru poslodavca sjedi najjača menadžerska postava HŽ Infrastrukture, a uprava javno govori kako nema povjerenja u njihove domete.

Pregovori su zastali 2. listopada 2019. sve dok se ne obave konzultacije na strani poslodavca i dok se ne pronađe rješenje prihvatljivo za obje strane.

Mi kolektivne pregovore doživljavamo kao vrhunac socijalnog dijaloga s ciljem osiguranja boljih i pravednijih prava za radnike HŽ Infrastrukture a ne kao ovršni postupak kojeg bi trebao provoditi odvjetnički ured.

Vidimo li ovaj problem samo mi ili i ostatak ekipe koju je imenovala uprava u svoj pregovarački odbor?

 

No Comments

23.9.2019. – Ne radi se samo o radu do 67: Pogledajte što su sve promijenili građani i sindikati!

  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Vlada je najavila da će udovoljiti svim zahtjevima sindikata. To znači velike promjene u Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine. Sve promjene oko uvjeta za mirovinu možete provjeriti ovdje.


Iako se priča oko sindikalnog referenduma svela na izbor između rada do 65 ili 67, sindikati su zapravo tražili puno više. Vlada je najavila da će im sve ispuniti, a u nastavku donosimo popis stvari koje će se promijeniti kada (i ako) sindikalni zahtjevi postanu dio Zakona o mirovinskom osiguranju.

Krenimo redom.

Pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina, a ne 67

Najviše diskutirani zahtjev sindikata je da se pravo na starosnu mirovinu ostvaruje sa 65 godina starosti.

Sadašnji zakon kaže:

Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Od 2028. do 2033. godine dobna granica bi se postepeno dizala, da bi na kraju dobili formulaciju:

Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2033. ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Što ćemo dobiti:

Sindikati su tražili da se pravo na starosnu mirovinu stječe sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Dakle, ukida se prijelazno razdoblje povećavanja dobi za mirovinu, a umirovljenici će u punu starosnu mirovinu i 2033. godine moći sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Prijevremene mirovine

Sadašnji zakon kaže:

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Kao i kod starosne mirovine, od 2027. previđeno je dizanje dobne granice za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu sa 60 godina 2027. na 62 godine od 1. siječnja 2033.

Što ćemo dobiti:

Kao i u ranijem slučaju, ukida se prijelazno razdoblje i povećanje dobi za ostvarivanjem prava na prijevremenu starosnu mirovinu.

Stvari će i 2033. godine biti kao i danas – u prijevremenu mirovinu moći će se sa 60 godina starosti i 35 godina staža.

Dugogodišnji osiguranici dobili godinu dana ‘gratis’

Sadašnji zakon kaže:

Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Međutim, od 2027. godine nadalje to pravo bi se stjecalo sa 61 godinom života i 41 godinom staža.

Što ćemo dobiti:

Briše se planirano povećanje godine života, tako da će dugogodišnji osiguranici za ostvarivanje prava i dalje trebati imati 60 godina života i 41 godinu staža.

Manja penalizacija za prijevremene mirovine

Ovaj zahtjev prošao je ispod radara, a umirovljenici koji odlaze u prijevremenu mirovinu bi po novom modelu mogli imati par stotina kuna veće mirovine, jer će se prijevremeno umirovljenje slabije penalizirati.

Sadašnji zakon kaže:

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, umirovljenik će doživotno izgubiti 0,3 posto iznosa čitave mirovine. Budući da se prijevremeno može umiroviti za punih pet godina, najveća penalizacija danas za tih pet godina iznosi 18 posto.

Što ćemo dobiti:

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da će maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznositi 12 posto.

Bonus primjer:

Po važećem zakonu, kada bi prosječni umirovljenik s mirovinom od 2.444 kune išao pet godina ranije u mirovinu, bio bi penaliziran i dobio bi mirovinu od 2.004 kune.

Po novom zakonu, u istom slučaju, umirovljenik bi za punu penalizaciju dobio 2.151 kunu mirovine, dakle ušteda od oko 150 kuna.

Žene će moći ranije u mirovinu

Još jednu stvar koju su sindikati uredili jest smanjivanje prebrzog izjednačavanja žena i muškaraca kod ostvarivanja prava na mirovinu.

Sadašnji zakon kaže:

Žene danas za starosnu mirovinu moraju imati 62 godine i 4 mjeseca života. Ta granica bi se svake godine dizala za četiri mjeseca, do 2026. godine kada bi iznosila 64 godine i 8 mjeseci života.

Što ćemo dobiti:

Umjesto da svake godine dob raste za četiri mjeseca, rast će za tri. To znači da će u 2026. godini žene morati imati točno 64 godine života za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, dakle radi se o osam mjeseci uštede za isto razdoblje. Žene će u mirovinu sa 65 godina tek od 2030. godine.

Jednako starosnoj mirovini, na isti mehanizam se uređuje i pravo na ostvarivanje prijevremene mirovine žena, također zbog prijelaznog razdoblja. Žene će u prijevremenu mirovinu ranije od muškaraca moći ići do 2029. godine i to s 59 godina i 9 mjeseci života te s 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža, a od 2030. će biti izjednačene s muškarcima.

IZVOR

No Comments

21.9.2019. – DONOSIMO TOTALNI VODIČ KROZ NOVA PRAVILA ZA ODLAZAK U MIROVINU Najbolje će proći oni koji žele raditi do 70., njihova će mirovina biti osjetno veća…

  • Print
  • PDF
  • Email
  • Facebook
  • Twitter
  • LinkedIn
  • Google Plus
  • Pinterest
  • Add to favorites
  • Delicious
  • Reddit
  • RSS

Nakon što je Vlada kapitulirala pred sindikalnim zahtjevima i potpisima 700.000 građana koji se protive obveznom radu do 67. godine te nakon što je odlučila ispuniti sve sindikalne zahtjeve, idući tjedan u javno savjetovanje pustit će sedam izmjena zakona koji će različitim skupinama ljudi omogućiti da rade i nakon 65. godine ako to žele.

U ponedjeljak, pak, počinju razgovori sa sindikatima i poslodavcima, nakon čega zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana. Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Mi smo analizirali što će te izmjene zakona i odustanak od mirovinske reforme značiti za te profesije.

Što će odustanak od mirovinske reforme i buduće izmjene šest zakona značiti za:

RADNIKA U PRIVATNOM SEKTORU

Radnik će u privatnom sektoru u starosnu mirovinu moći ići sa 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a ako želi prijevremenu mirovinu, u nju će moći ići sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža, s time da će mu se mirovina za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja umanjiti trajno za 0,2 posto, odnosno za 12 posto ako ide u mirovinu pet godina prije nego što ostvari uvjete za punu mirovinu. U punu će mirovinu bez penalizacije radnik moći ići i sa 60 godina ako je skupio 41 godinu mirovinskog staža u efektivnom trajanju. No, budući da će se mijenjati Zakon u radu, Vlada će omogućiti da oni radnici koji žele raditi poslije 65. godine, to i mogu. Dosad je Zakon o radu omogućavao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s poslodavcem, odnosno ako ga poslodavac želi. Sada će izmjene Zakona o radu ići u smjeru da će svi oni koji žele raditi nakon 65. godine, to moći bez posebne dozvole poslodavca, a Vlada će u Zakonu samo definirati dobnu granicu. Ta dobna granica vjerojatno će iznositi 68 godina, o tome će se tek dogovarati sa socijalnim partnerima u ponedjeljak. Sada u Zakonu ne postoji dobna granica, već se može s poslodavcem dogovoriti da se radi dok ima potrebe za tim radnikom. Izmjene bi mogle ići u smjeru da radnik može ostati na poslu do 68. godine ako to želi, a da se o radu iznad te dobne granice može dodatno dogovoriti s poslodavcem. Također, ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema potrebu za njim, morat će mu isplatiti otpremninu za godine koje je još mogao provesti na poslu.

ŽENE

Vlada je htjela izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce do 2033. godine, i to tako da i muškarci i žene idu u mirovinu sa 67 godina. Trebalo je postojati i prijelazno razdoblje, u kojem bi žene u mirovinu išle sa 65 godina i Vlada je u zakonu naznačila da to prijelazno razdoblje završava 2026. No, sindikati su tražili i dobili da prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i da tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada su žene u povoljnijem položaju od muškaraca i u starosnu mirovinu idu sa 62 godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.

DRŽAVNE I LOKALNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Prema sadašnjem Zakonu o državnim službenicima, njima služba prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina i imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža, i to posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj su stekli uvjete za mirovinu.

Lokalnom pak službeniku služba prestaje kad navrši 65 godina života i 20 godina mirovinskog staža posljednjeg dana u godini kada su ti uvjeti ostvareni. SDP-ova Vlada htjela je 2014. izmijeniti Zakon o državnim službenicima tako da im služba završi na dan kada napune 65 godina, jer bi se tako smanjio broj ljudi odmah, a ne da se čeka kraj kalendarske godine, ali se to nije dogodilo. Tadašnji ministar Arsen Bauk odustao je od toga zbog pritiska sindikata i zato što su shvatili da uštede ne bi bile značajnije. U Zakonu o državnim službenicima i sada postoji odredba da se može raditi i nakon 65 godine ako se čelnik tijela i službenik tako dogovore “vodeći računa o potrebama službe”. Ta je odredba prilično problematična jer može značiti da se netko šalje u mirovinu sa 65, a netko koga se favorizira, primjerice, zbog stranačke pripadnosti ili nečeg drugog može nastaviti raditi. Sada, kako doznajemo, postoji namjera, a to priželjkuju i sindikati, da i državni službenici mogu raditi i poslije 65. godine do 68. godine bez dozvole čelnika tijela. Ako za njima nema potrebe nakon 65. godine, onda će im se morati isplatiti i otpremnina. O tome će se u ponedjeljak, doznajemo, razgovarati sa sindikatima, a onda paket zakona ide u javnu raspravu na dva tjedna.

LIJEČNIKE I MEDICINSKO OSOBLJE

Liječnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od 65. godine samo ako dobiju suglasnost ravnatelja, upravnog vijeća te na kraju i potpis ministra. To se, kažu nam neki sugovornici, u znatnoj mjeri zloupotrebljava, pa neki mogu raditi i do 70. godine jer su u dobrim odnosima sa šefovima ili su možda politički podobni, a neke se tjera u mirovinu sa 65 godina iako je liječničko zanimanje deficitarno. Velika većina liječnika želi raditi i nakon 65. godine, doduše, veći broj njih na pola radnog vremena. Ono što nam sada kažu u Ministarstvu zdravstva jest da će se najvjerojatnije ići na varijantu da liječnici mogu, ako žele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola šefova i ministra, a nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, i do 70. godine ako se dogovore s nadređenima. Sindikati su složni s time, ali upozoravaju da se to mora formulirati tako da liječnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za službom, a ne da onda ispaštaju mladi liječnici.

UČITELJE, NASTAVNIKE I SVEUČILIŠNE PROFESORE

Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju, koji definira da se u mirovinu mora ići sa 65 godina, a nastavnici i učitelji u školama mogu nastaviti raditi samo do kraja školske godine ako u toj godini navršavaju 65 godina, dakle do 31. kolovoza. Ravnatelji, pak, mogu dovršiti svoj četverogodišnji mandat ako i napune 65 godina. Intencija je sada da i oni mogu raditi nakon 65. godine, ali u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne znaju još što će se konkretno mijenjati u Zakonu; to će se tek dogovarati idući tjedan. Sindikati upozoravaju da se sada ljude tjera u mirovinu iako postoji potreba za stručnim kadrom, posebice u strukovnim školama. Sveučilišni profesori također mogu ostati raditi i nakon 65. godine ako za njima postoji potreba i ako “udovoljavaju kriteriju izvrsnosti”, koji određuje Nacionalno vijeće za znanost. Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogućnošću produljenja za još dvije godine, a ako i nakon toga neko visoko učilište ima potrebu za tim profesorom, onda ga mora platiti iz vlastitog budžeta. Nejasno je što bi se sada tu moglo mijenjati.

Tri sindikalne središnjice poručuju: Nećemo dopustiti da Vlada ovo iskoristi za kupovanje vremena

“I dalje ćemo pratiti što će se dogoditi s najavom premijera Andreja Plenkovića oko ispunjavanja naših zahtjeva iz inicijative ‘67 je previše’, ali i nastaviti se pripremati kao da će se referendum održati. Puno smo se puta dosad opekli i nećemo riskirati i tako iznevjeriti 720.000 građana koji su nam dali podršku”, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare triju sindikalnih središnjica nakon sastanka s organizacijskim odborom inicijative na kojem se razgovaralo o najnovijoj najavi Vlade.

“Iskustvo nas uči da ne treba skakati na prvu, niti od radosti. Zbog nepovjerenja prema vladajućima nećemo stati s pripremama”, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i dodao da će se budno pratiti što se događa u Vladi i Saboru, ali i da su spremni vrlo brzo odgovoriti akcijama ako se shvati da je to samo kupovanje vremena. Za Anu Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske građanski cilj neće biti postignut čak i ako se ispune premijerova obećanja i izmijeni zakon, odnosno građani se neće imati priliku izjasniti o onome što smatraju prioritetom jer referendum je zapravo ispit demokracije.

I Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, poziva na oprez kad je riječ o Vladinim obećanjima.

“Ne mislimo još da smo ostvarili cilj jer ono što smo dobili na mostu, mogli bismo izgubiti na ćupriji. Naime, jednim bi se zakonskim izmjenama ispoštovalo ono što smo mi tražili, a drugima će se moguće otvoriti druga pitanja koja mogu biti itekako kontraproduktivna i bolna za interese građana. Čekat ćemo da vidimo kako će se stvari razvijati”, kaže Ribić.

Sindikalisti kažu da zaokret Vlade oko njihovih traženja potvrđuje da je u startu sve trebalo raditi drukčije, odnosno u dogovoru s njima. Potvrda je to da blokada mirovinskog sustava nije samo u Zakonu o mirovinskom osiguranju nego “zamke” vrebaju i iz drugih propisa, posebice poreznog sustava. Zato traže usuglašavanje svih zakona koji se tiču prava radnika i umirovljenika.

Sindikati odbacuju optužbe da je cijela akcija “67 je previše” ispolitizirana, ali su najavili da bi, ako je se netko usudi izigrati, mogli krenuti i u osnivanje stranke “iza koje bi stajalo 720.000 potpisnika”. Kritični su bili i prema poslodavcima koji nisu sretni zbog Vladine odluke. Naime, sindikati tvrde da umjesto brige o zaposlenima više brinu o svom džepu u koji nastoje “strpati što više profita”. Što se pak tiče mogućeg ostanka u svijetu rada do 67. godine, sindikalisti kažu da to treba biti odabir radnika, a ne prisila.

 

IZVOR

No Comments