Arhiva za kategoriju Obavijesti

5.12.2022. – Ovo je 6 točaka razdora! Od rada nedjeljom do posla od kuće: ‘Nejasno, nazadno, diskriminatorno‘

Hrvatska udruga poslodavaca nije podržala konačni prijedlog izmjena Zakona o radu jer su nakon dvije godine rada unutar radne skupine socijalnih partnera u zadnjoj fazi, tvrde, ubačene neke izmjene o kojima se uopće nije raspravljalo. Finalne izmjene, tvrde poslodavci, dovele su do prenormiranog zakona koji nije moderan i fleksibilan u skladu s brzim promjenama na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Poslodavcima je, među ostalim, sporno uređenje i ograničavanje rada nedjeljom, proširenje mogućnosti korištenja prava na nedostupnost u odnosu na prvo predloženo takvo pravo radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, niz novih administrativnih opterećenja za poduzetnike te dio odredbi koje su potencijalno suprotne Ustavu vezane uz pojedina prava samo za članove sindikata. HUP je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i službeno izvijestio da ne podržavaju konačni prijedlog izmjena Zakona o radu. Ovo su glavne izmjene koje su sporne poslodavcima.

Rad nedjeljom

Unatoč kritikama poslodavaca, u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o radu ostala je odredba o plaćanju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice. Poslodavci tvrde kako je resorno ministarstvo tijekom dvije godine rada na radnoj skupini komuniciralo povećanje od 30 posto te su u zadnji trenutak propisali 50 posto bez konzultacija, analiza i obrazloženja, čime, tvrde, derogiraju kolektivne pregovore i dodatno opterećuju tvrtke koje su već isplanirale budžete za 2023. Iz konačnog prijedloga ipak je izbačeno pravo radnika na odbijanje rada nedjeljom ili takozvani priziv savjesti.

Pisani ugovor o radu

Novi zakon uvodi dodatnu obvezu poslodavcu da pisani ugovor o radu radniku dostavi prije početka rada ili je u prekršaju uz novčanu kaznu. Ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, ugovor mora sadržavati i mjesto rada s time da poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik slobodno bira mjesto rada. Poslodavci ovdje upozoravaju na nejasno uređenje zaštite na radu i potencijalne odgovornosti za ozljedu na radu u uvjetima koji nisu pod njihovom kontrolom. U ugovoru o radu ubuduće mora stajati i bruto plaća te više nije moguće u tom dijelu pozvati se na zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

Ugovori o radu na određeno vrijeme

Dodatno se ograničava mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme koji se mogu samo iznimno sklopiti zbog objektivne potrebe za privremenim obavljanjem posla. Poslodavac će već u prvom ugovoru o radu na određeno morati navesti razlog za sklapanje takvog ugovora. S istim radnikom moći će sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno s ukupnim trajanjem do najviše tri godine. Uzastopni ugovori pritom su i oni sklopljeni s više poslodavaca ako su povezani unutar trgovačkih društava. Novost je i pravo radnika koji rade duže od 6 mjeseci na određeno kao ugovoreni probni rok da nakon isteka tog ugovora od poslodavca mogu tražiti zapošljavanje na neodređeno. Poslodavac je dužan odgovoriti u roku od 30 dana.

Posebni oblici rada

Uvodi se rad na izdvojenom mjestu rada koji nije u prostoru poslodavca, već kod kuće i na daljinu. Ovisno o dogovoru radnika i poslodavca, takav rad može biti stalan, privremen ili povremen, pod uvjetom da je to moguće ovisno o poslu i malim rizicima. Poslodavci upozoravaju kako je nejasno tumačenje propisanog malog rizika zaštite na radu i na koji način bi se on utvrđivao, kao i obveze i odgovornosti oko zaštite na radu. Novost je i mogućnost da poslodavac s radnikom u slučaju izvanrednih okolnosti bez izmjena ugovora o radu dogovori rad od kuće. Za to je potreban dogovor, a ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu na izdvojenom mjestu. Poslodavci upozoravaju na nejasnu poziciju ako radnik ne pristaje na rad od kuće ili ne želi potpisati ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada u slučaju izvanrednih okolnosti.

Plaća

Novi zakon detaljno regulira definiranje plaće i ostalih primitaka. Plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu. Plaća se obračunava i isplaćuje radniku na račun, a iznimno se ostali primici mogu isplatiti u novcu sukladno posebnim propisima. Poslodavci plaću moraju isplatiti najkasnije 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, a više nije moguće propisati ili ugovoriti kasniji rok. Zbog neisplate plaće, radnik može izvanredno otkazati ugovor o radu.

Prava članova sindikata

Sindikati će moći kolektivnim ugovorom za svoje članove ugovoriti veća prava u odnosu na ona ostalih radnika. To se ne odnosi na osnovna prava kao što je plaća, već isključivo na prava koja nisu propisana Zakonom o radu, kao i materijalna prava, kao što su jubilarna nagrada, božićnica i slično. Poslodavci tvrde kako ova odredba otvara put diskriminaciji i suprotna je načelu prema kojem je članstvo u sindikatu dobrovoljno jer kolektivnim ugovorom ugovorena veća prava za članove sindikata predstavljaju utjecaj na odluku o učlanjenju u sindikat. Također, sporno im je i to da povećana prava imaju samo članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, pa su diskriminirani članovi sindikata koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora.

IZVOR

No Comments

26.11.2022. – Opet zapelo s EU novcima: Stao projekt vijedan gotovo tri milijarde kuna, gdje je nastao problem?

HŽ Infrastruktura je još 2019.potpisala ugovore o 2,7 milijardi kuna vrijednim radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka 44 kilometara dugačke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac te obnovi kolodvora i stajališta na trasi, no od radova još uvijek nema ni ‘r’


Još 2019. godine HŽ Infrastruktura je s konzorcijem Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail te s tvrtkom AŽD Praha potpisala ugovore o 2,7 milijardi kuna vrijednim radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka 44 kilometara dugačke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac te obnovi kolodvora i stajališta na trasi.

Rečeno je to tada na svečanosti potpisivanja ugovora, na kojoj je bio nazočan i premijer Andrej Plenković s nekoliko ministara. Radovi su trebali početi u roku od najviše 42 dana, a rok za realizaciju ugovora je 30 mjeseci, nakon čega bi vlakovi trebali moći voziti brzinom do 160 kilometara na sat.

Od cijele priče još uvijek nema ništa. Radovi su trebali započeti u rujnu, ali je sve stalo. U medije je iscurila informacija da naručitelj HŽ Infrastruktura nema sve potrebne građevinske dozvole. No mi doznajemo da to nije jedini kamen spoticanja!

“Od početka… svi su postulati javne nabave prekršeni. Sva su načela prekršena…” kazao je anonimni izvor.

Prije otprilike dvije godine HŽ Infrastruktura uputila je javni poziv za dostavu ponuda za izvođenje radova. Dakako da je takav projekt privukao velik broj jakih, stranih tvrtki, od austrijskih, turskih i čeških do kineskih. Pristiglo je ukupno 15 ponuda za izvođenje radova.

Jedna kineska tvrtka odmah je otpala jer je ponudila prenisku cijenu. Prihvaćena je ponuda zajednice ponuditelja austrijskih tvrtki Strabag i jedne češke tvrtke koje su ponudile drugu najpovoljniju cijenu. Na tu odluku odmah pristiže žalba turske tvrtke.

“HŽ Infrastruktura nije reagirala kao naručitelj, već je od prvog dana stala uz stranu Strabaga”, dodaje drugi.

Državna komisija ustvrdila je da referenca nije dokazana. Poništila je Odluku o odabiru i predmet vratila naručitelju da ponovno obavi pregled i ocjenu ponuda. HŽ Infrastruktura to je učinila. Donijela je novu odluku s istim konzorcijem. Na to je ponovno stigla žalba turske tvrtke. Uz reference, žalili su se i na činjenicu da je tvrtka Strabag u tom trenutku imala aktivan sudski postupak u Austriji.

U sklopu projekta rekonstruirat će se kolodvor u Karlovcu, kao i onaj u Hrvatskom Leskovcu i Jastrebarskom. Oni bi se također trebali prenamijeniti u stajališta. Osim toga, rekonstruirat će se i četiri postojeća stajališta. Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac dio je željezničke pruge Zagreb – Rijeka, koja je jedna od najvažnijih u Hrvatskoj. Povezuje glavni grad s lukom u Rijeci, naravno, kada budu otklonjeni svi problemi.

IZVOR

No Comments

26.11.2022. – Putovanje željeznicom na dionici Zaprešić – Zabok od sada brže i sigurnije

Željeznička pruga na dionici Zaprešić-Zabok, duljine 23,86 metara, najprometniji je dio željezničke pruge R201 Zaprešić-Čakovec pa veseli informacija kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., uložilo znatna sredstva kako bi obnovilo prugu na dionici Zaprešić-Zabok, s ciljem da osigura sve preduvjete za siguran, ekonomičan i brz javni prijevoz.

Upravo na toj dionici svakodnevno putuje najveći broj putnika do Zaboka kao krajnjeg odredišta, ali i dalje prema Krapini i Donjoj Stubici željezničkim prugama koje se odvajaju u Zaboku te se odvija nešto veći prijevoz robe u odnosu na ostale dijelova pruge (osim dionice Varaždin-Čakovec).

Ovim projektom rekonstruirana je cijela pružna dionica za brzinu od 120 km/h, provedena je elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, postignuto je ojačanje za promet vlakova mase 22,5 t/o te opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima.

Elektrifikacijom i postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km/h omogućuje se njeno cjelovito uključivanje u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba, a ojačanjem za promet vlakova mase od 22,5 t/o ukinuta su današnja ograničenja u teretnom prometu.

Obnovljena dionica se proteže na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te je, može se zaključiti iz navedenoga, iznimno važna za brže povezivanje i razvoj zagorskog kraja, kao i okolnih dijelova grada Zagreba.

Nakon obnove ove dionice pruge, odlazak na posao ili u školu od sada će biti mnogo brži, ugodniji i sigurniji, a novi sjaj rekonstruirane pruge ima priliku privući, osim redovnih putnika, i neke nove korisnike.

Naime, vozna vremena putničkih vlakova skratit će se s nekadašnjih 44 na 28 minuta, a kada je riječ o brzim vlakovima, trajanje putovanja bit će upola kraće i skratit će se s 30 na 15 minuta.

Dionica Zaprešić-Zabok značajna je i za dnevne migracije u prigradskome prometu grada Zagreba, a glavni motiv njene obnove bio je podići razinu usluge javnog željezničkog prijevoza i povezati udaljene dijelove hrvatskog sjevera.

Osim što je dionica rekonstruirana cijelom dužinom i opremljena sigurnosno-signalnim i telekomunikacijskim uređajima, kroz projekt su rekonstruirana i željeznička stajališta. Tako su kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok dobili novi izgled koji uključuje i nove perone, pothodnike, nadstrešnice, parkirališta, ali i rekonstruirane kolodvorske zgrade. U kolodvorima i stajalištima osiguran je i sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.

Ukupna vrijednost ovog projekta, koji će značajno doprinijeti bržem, ali i udobnijem putovanju, iznosi 773,3 milijuna kuna, a od toga je sredstvima Europske unije sufinancirano 522,2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim su osigurana sredstva za financiranje prihvatljivih troškova projekta, potpisali su Ministarstvo mora, prometa i infrastruktura, HŽ infrastruktura i Središnja agencija za financiranje programa i projekata EU-a.

Konačni cilj je poboljšanje interoperabilnosti željezničkog prometa što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže RH.
U svim kolodvorima i stajalištima su izgrađena parkirališta za automobile, a montirani su i držači za bicikle.

U blizini željezničkih kolodvora smještena su i stajališta javnog autobusnog prijevoza čime je omogućena bolja povezanost i konkurentnost željezničkog prijevoza.

Inače, željeznička pruga Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec, poznata i kao Zagorska magistrala, regionala je pruga duljine 100 km. Veći dio pruge prolazi kroz Hrvatsko zagorje, izravno povezujući najveći dio Hrvatskog zagorja i Međimurja sa Zagrebom, ali i Mađarskom. Puštena je u promet 1886. godine. Pruga se odvaja u kolodovoru Zaprešić od međunarodne pruge Savski Marof-Zagreb Glavni kolodvor.

Velika ulaganja u obnovu željezničke infrastrukture

Do sada je u razvoj hrvatske željeznice uloženo sveukupno 10,94 milijardi kuna, od čega je 7,63 milijardi kuna sufinancirano sredstvima Europske unije. U izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture trenutačno se ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća, a HŽ Infrastruktura provodi 25 velikih projekata od kojih se 16 sufinancira iz fondova EU.

Desetljeće pred nama bit će obilježeno ulaganjima u željezničku infrastrukturu, a plan je do 2030. godine obnoviti i modernizirati 788 km pruga. Recentnija ulaganja u željezničku infrastrukturu očituju se u projektima kao što su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac te vrijedna investicija obnove starog i izgradnje novog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Novska.

Uz brojne projekte obnove željezničke infrastrukture, pokrenuta je i obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza. Trenutno se proizvodi 21 vlak sufinanciran EU sredstvima, a prvi vlakovi bit će isporučeni već krajem ove godine pa će u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza 2025. godine biti 70 novih vlakova.

Ekološki način prijevoza

Ulaganje u hrvatsku željeznicu, osim bolje prometne povezanosti, predstavlja jedan od načina ekološkog očuvanja i zaštite okoliša, a svi ovi projekti trebali bi promijeniti način prijevoza željeznicom u Hrvatskoj.

Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, a okolišno je i socijalno održiv sustav te bi željeznica trebala biti okosnica bilo kojeg održivog prometnog sustava.

Naime, željeznica prevozi 7% svih putnika i 11 % sve robe, a odgovorna je za manje od 0,5 % emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom. Cilj EU zacrtan Europskim zelenim planom je do 2050. za 90 % smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa, i to između ostaloga i tako da se znatan dio od 75 % kopnenog tereta, koji se danas prevozi cestama, do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

IZVOR

No Comments

22.11.20222. – Vlada zbilja tvrdi da će HŽ za 8 godina voziti na baterije: ’A kupujemo i vlakove na vodik!’

Izjava premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska namjerava uvesti vlakove na baterije nedavno je izazvala podsmijeh javnosti. No, iz nedavno objavljenog Prijedloga nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza, vidi se da je ta namjera zaista ozbiljna. Uz vlakove na baterije, u sklopu modernizacije željeznica, Vlada namjerava nabaviti i vlakove na vodik. Radi se o Planu koji se odnosi na razdoblje do 2030. godine.

Iz današnje perspektive, a i s obzirom na dosadašnja iskustva, teško je vjerovati da će za osam godina hrvatskim prugama voziti moderni vlakovi. Obnova pruge Dugo Selo – Križevci, koja je jedan od najvećih projekata željezničke infrastrukture u posljednjih trideset godina, trebala je biti završena 2020. godine. No, još nije gotova, pa će kašnjenje, kako sada stvari stoje, biti najmanje tri godine. Plan je da radovi budu završeni 2023. godine.

Brzine od 19 do 45 kilometara na sat

Putnici sve više izbjegavaju prijevoz željeznicama, zbog čestih kašnjenja, pogotovo na duljim relacijama. Uz to, i brzine su nekonkurentne, odnosno vrlo niske u odnosu na druge oblike prijevoza, pa putovanja na dalje relacije traju pola dana.

To se priznaje i u Nacrtu strategije u kojem se navodi da je komercijalna brzina putničkih vlakova pala na tek nešto više od 45 kilometara na sat, što je i jedan od razloga pada interesa putnika za prijevoz željeznicom. U teretnom prijevozu je stanje još i gore jer se tamo postižu komercijalne brzine od svega 19 kilometara na sat.

Jedan od zanimljivijih podataka koji se može pronaći u Nacrtu strategije jest onaj da pruga od Glavnog kolodvora Zagreb do Dugog Sela, koja je duga 22 kilometra, generira gotovo trećinu (oko 28 posto) putničkog prometa u zemlji. Općenito se željeznice najviše koriste u zagrebačkoj regiji, dok je u nekim drugim dijelovima zemlje korištenje željezničkog prometa praktički zanemarivo.

Vožnja u 30 godina starim vlakovima

Službeni podaci iz godišnjeg izvješća HŽ Putničkog prijevoza, citirani u Nacrtu strategije, pokazuju da Zagrebačka županija generira oko 21 posto putničkog prometa, a Grad Zagreb gotovo 30 posto, što zajedno čini više od 51 posto ukupnog unutarnjeg željezničkog prometa.

S druge strane, najmanje putnika generira Ličko-senjska županija – tek 0,02 posto i Šibensko-kninska županija – 0,41 posto. Slabo korištenje željeznica u Lici i Dalmaciji posljedica je, naravno, nerazvijene željezničke infrastrukture.

Dok Plenković ne nabavi vlakove na baterije i vodik, putnicima je na raspolaganju vozni park pred istekom roka trajanja. Prosječna starost vlakova je oko 30 godina, zbog čega vozni park zahtijeva pojačano održavanje koje nosi i velike troškove. HŽ Putnički prijevoz trenutno ima oko 60 lokomotiva, 125 motornih vlakova, 10 manevarskih lokomotiva i oko 250 putničkih vagona od kojih je tek oko polovice u upotrebi. Kako željeznička mreža nije u potpunosti elektrificirana, uglavnom se radi o dizel-motornim vlakovima.

Poslovanje HŽ-ovih firmi daleko ispod prosjeka

Poznato je da su HŽ-ove kompanije godinama bile ili još uvijek jesu gubitaši. Poslovanje im je krpano državnim subvencijama, pa ne bi mogle opstati kada bi živjele isključivo od redovnog poslovanja. Ako se produktivnost HŽ-a promatra kroz prihod po zaposlenom, kao što je to prikazano u Nacrtu Strategije, vidljivo je da je ona daleko ispod hrvatskog prosjeka.

Naime, ukupni prihod po zaposlenom na razini RH u 2020. godini iznosio je oko 820 tisuća kuna, dok je HŽ Cargo na oko 34 posto tog prosjeka, HŽ Infrastruktura na oko 30 posto, a HŽ Putnički prijevoz na 39 posto prosjeka. Osim toga, upitna je likvidnost i općenito financijska stabilnost željezničkih kompanija.

Usprkos tome što Hrvatska sada ima na raspolaganju milijarde iz Europskih fondova koje bi se mogle iskoristiti za modernizaciju željeznica, zaista je teško biti optimističan, kada se uzme u obzir da su ambiciozni planovi postojali i u prošlosti, ali gotovo ništa nije učinjeno. Pa i već spomenuti projekt obnove i izgradnje pruge Dugo Selo – Križevci pokazuje da će se stvari odvijati vrlo sporo i uz brojne poteškoće.

IZVOR

No Comments

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice. 

Odajemo počast žrtvama rata za slobodnu Hrvatsku.

S tugom i ponosom, da se ne zaboravi i nikada ne ponovi!

No Comments